
Znate li koga birate na izborima u nedelju? Znate li šta se dešava sa “belim listićima”, šta sa glasom koji dobiije stranka koja nije prošla cenzus, a šta je cenzus? Znate li da su žene obavezni kandidati na svakoj listi? Ako ne znate, ovo je trenutak da se informišete.
Ne. Na lokalnim izborima glasamo samo za liste partija i koalicija sa naznačenim kandidatima za odbornike. Gradonačelnike i predsednike opština tek kasnije bira skupština grada ili opštine, u skladu sa koalicionim dogovorom.
Političke stranke i njihove koalicije žele da se predstave kroz svoje lidere, znajući da birači najčešće glasaju za ljude, a ne za liste. Takođe, stranke računaju da građani nisu svesni da na ovim izborima biraju samo odbornike, pa se neznanje birača pomalo i zloupotrebljava.
Formalno ne. Faktički da. Naime, lokalne skupštine same biraju gradonačelnike i predsednike opština. Ipak, zbog jakog političkog uticaja i centralizacije samih partija, mesta gradonačelnika i predsednika opština su predmet sklapanja koalicionih sporazuma na nacionalnom nivou. Dakle, najverovatnije će stranački lideri na nacionalnom nivou odrediti ko će biti Vaš gradonačelnik ili predsednik opštine. Ovo neće biti slučaj samo u opštinama i gradovima u kojima se ne može replicirati vladajuća koalicija sa nacionalnog nivoa.
U lokalni parlament ulaze kandidati za odbornike po redosledu na listi partije ili koalicije. Dakle, ukoliko lista partije dobije 12 mandata, u parlament ulazi prvih 12 po redosledu na listi te partije. Kandidati mogu kasnije da vrate mandat ili da im mandat prestane iz drugog razloga. U tom slučaju, sledeći kandidat sa te liste ulazi umesto njih. Ukoliko je reč o listi koalicije, pravilo nalaže da kandidat stranke čiji je mandat vraćen, a koji je prvi naredni na toj listi, ulazi u parlament.
Sve liste koje osvoje najmanje 5 % glasova od ukupnog broja izašlih na izbore, u tom gradu ili opštini, ulaze u parlament. Ovo pravilo ne važi za liste nacionalnih manjina.
Mandati se u lokalnim parlamentima dodeljuju sistemom najvećih količnika. Praktično, glasovi koje dobiju stranke i liste koje ne pređu cenzus, «prelivaju» se strankama koje su ušle u parlament. Najveći broj mandata se «preliva» strankama i listama koje su dobile najviše glasova, a najmanji onima koje su jedva iznad cenzusa. Na taj način je Demokratska stranka u Majdanpeku 2012 sa 31.9 % glasova dobila skoro 42 % mandata u lokalnom parlamentu, dok koalicija okupljena oko SNS u Nišu je sa 22 % glasova osvojila skoro 28 % mandata.
Situacija je ista kao u odgovoru na prethodno pitanje. „Beli“ ili nevažeći listići, kao i listići koji se odnose sa biračkog mesta, računaju se u ukupnom broju birača koji su izašli na izbore. Praktično, ovakvo glasanje pogoduje najjačim strankama i listama jer one dobijaju dodatne mandate po sistemu količnika, a otežava manjima strankama i listama da pređu cenzus.
Broj izašlih na glasanje ne računa se prema broju listića ubačenih u kutiju, već prema broju potpisa u izvodu iz biračkog spiska. Vi kada preuzimate listić za glasanje potpisujete se u izvod iz biračkog spiska. To je trenutak koji zapravo označava da jeste glasali.
Zakon o lokalnim izborima predviđa da svaki treći kandidat na listama bude „predstavnik manje zastupljenog pola“. Na ovaj način se obezbeđuje da u lokalnim parlamentima imamo oko 30 % odbornica, jer se na listama kandidata i ovaj put ponovila ista situacija – sve stranke su ispoštovale samo zakonski minimum.
Ne. Zakon ne predviđa tu opciju. Sledeći kandidat na toj listi ulazi u lokalni parlamentu, a to je u našem slučaju, uglavnom, muškarac.
Svaki grad može da uredi sistem za svoje gradske opštine u skladu sa svojim potrebama. Tako u Nišu i Beogradu glasamo za kandidate za odbornike gradskih opština. Do 2012. godine u Nišu su se direktno birali većnici gradskih opština, a skupštine nisu postojale. Skupštine gradskih opština dalje biraju predsednike gradskih opština.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Ovo ste mogli i da nazovete !
Inace svaka cast za clanak.
Svaka čast za članak,ali isto nam se hvata drugi odlučuju opet umesto nas
Korisno procitati svakako!
Clanak razumljiv, relativno kratak – praktican!
Hvala Vam!