
Svega nekoliko ulica u Nišu nosi ime čuvenih carica i kneginja, ali ima onih koje su posvećene manje i više poznatim heroinama poginulim u borbama, streljanim ili mučenim u ratovima tokom 20. veka. Od ukupno 1.463 ulice, tek 50 nosi imena žena, kej u centru grada je nazvan po organizaciji Kolo srpskih sestara, dok se ulica u Naselju Ratko Jović zove po Međunarodnom prazniku žena – 8. mart. Niš ima i jedno naselje nazvano po ženi, pa je na izlazu iz grada kod KPZ-a blok zgrada nazvan Milka Protić.
Ulica Kneginje Ljubice kod Ureda je verovatno najpoznatija i saobraćajno najfrekventnija ulica koja nosi ime žene, i to one koja je bila venčana za Miloša Obrenovića. Podatke o nazivima ulica u Nišu prikupili su Živojin Stanisavljević i Milan Dimitrijević i objavili je u knjizi Ulice i trgovi grada Niša.
Od onih navedenih u knjizi, među poznatijim i frekventnijim je i Ulica Nade Tomić u centru, nazvana po čuvenoj borkinji koja je uspela da pobegne iz logora „12. februar“, i to ne tokom čuvenog bekstva, već pojedinačnog koga je izvela upravo sa Milkom Protić. Ipak, brzo je uhvaćena i streljana krajem 1942. godine, nakon više hapšenja i izbegavanja hapšenja. Heroina Drugog svetskog rata, koja je bila u skojevskom rukovodstvu Niša, inače je izvodila razne akcije, angažujući i svoju porodicu.
U Nišu su ulicu dobile i narodni heroj Aneta Andrejević, umetnica Beta Vukanović, kao i Branka Đorđević, niška slikarka koja je živela do 2008. godine. Kako se navodi u knizi Ulice i trgovi grada Niša po Đorđevićevoj se od 2013. zove ulica u Niškoj Banji. Kako navode autori, tokom života je ova slikarka predavala umetnost i nacrtnu geometriju u Tehničkoj školi, a dobila je titulu počasnog doktora umetnosti i veliku zlatnu medalju za životno delo Međunarodne akademije savremene umetnosti Univerziteta u Belgiji. 2004. sledi i visoko zvanje – Ambasador umetnosti.
U kući Dobrile Trajković u Nišu održavali su se sastanci i skrivali partizanski komunistički aktivisti, te je ona streljana na Bubnju. Zbog svoje žrtve ova domaćica dobila je kratku ulicu u centru grada, pored škole „Vožd Karađorđe“.
Osim velike srpske pesnikinje i pripovedačice Desanke Maksimović, Niš je jednu ulicu i to u Duvaništu posvetio i Gordani Todorović koja je rođena u Draincu kod Svrljiga, a pisala je poeziju. Od Nišave do Šumatovačke nalazi se ulica koja nosi ime prve žene putopisca u srpskoj književnosti – Jelene Dimitrijević. Bavila se i slikarstvom, a njen spomenik stoji i u Tvrđavi.
Uličica na Panteleju nosi ime Zagorke Nikolić, koja je, kako se navodi, jedina žena iz Gornjeg Matejevca stradala u Drugom svetskom ratu.
Učestvovala je u pružanju pomoći narodnom heroju Konradu Žilniku i Ozrenskom partizanskom odredu u toku NOB, a ubijena je u odmazdi 1944 – navodi se.
Zagorka Tošić, profesorka iz Niša koja je streljana na Bubnju takođe 1944, ima malu ulicu u ovom naselju, dok je Zdravki Vučković radnici Ureda za osiguranje radnika u Nišu, čija je kuća bila mesto ilegalnih sastanaka zbog čega je bila mučena i streljana na Bubnju, posvećena ulica na Paliluli.
Još jedna ulica u Duvaništu nazvana je po niškoj učiteljici Jeleni Glavaški koja je streljana na Bubnju. Na ovaj način i u istom delu Niša počast je odata i Jelki Radulović, radnici farbrike duvana, rodom iz Aleksinca, koja je uhapšena kao saradnica Ozrenskog odreda i streljana 1942. na Bubnju. U Duvaništu postoji i ulica nazvana po revolucionarki i članici SKOJ-a Veri Blagojević.
Heroina balkanskih i prvog svetaskog rata Milunka Savić dobila je ulicu kod Vojničkog groblja na Delijskom visu.
Ova učesnica proboja Solunskog fronta odlikovana je sa dve Karađorđeve zvezde sa mačevima i medaljom Miloš Obilić, kao i francuskim ordenom Ratnog krsta sa zlatnom palmom – navodi se u knjizi.
Sestre Baković po kojima je imenovana ulica kod Čaira – Zdenka i Rajna su umrle u NOB-u u Zagrebu, jedna u borbi, a druga od posledica mučenja od strane ustaša.
Čuvena Ledi Pedžet dobila je ulicu na Panteleju, u blizini Engleskog doma, koga je osnovala kao Dom za srpsku ratnu siročad. Bila je jedna od najvećih prijatelja srpskog naroda, jer se u balkanskim i Prvom svetskom ratu posvetila brizi o drugima i bila dobrovoljna bolničarka.
Slikarki i osnivačici Sićevačke likovne kolinije Nadeždi Petrović posvećena je uličica u Donjoj Vrežini, a njen spomenik inače stoji na keju u centru Niša.
Ulicu na Paliluli ima čak i Zona Zamfirova, a tu je i Zonina ulica, obe nazvane po liku iz priče Stevana Sremca. Po simbolu vernosti i humanosti iz narodnih pesama kosovskog ciklusa – Kosovki devojci, takođe je nazvana ulica na Panteleju.
Medicinska sestra i humanitarna radnica Slađana Stanković koja je rođena u Nišu 1964. godine, dobila je ulicu u Brzom Brodu. Kako se navodi, umrla je na putu za prizrensku bolnicu, teško ranjena kada je na sanitet Crvenog krsta pala granata ispaljena sa teritorije Albanije. Ona je u vozilo smeštala ranjenog policajca i rezerviste, što se dogodilo 5. juna 1999. Inače, dobrovoljno se prijavila u vojsku početkom bombardovanja i bila je raspoređena u ratnu jedinicu Prizren.
Ulice u Nišu nose i imena Dragice Žarković, Drinke Pavlović, Đuke Dinić, Žanke Stokić, Žarka i Jelene Joković, Isidore Sekulić, Jelene Ćetković, Kneginje Milice, Lele Popović Tanje, Ljubice Luković, Majke Jevrosime, Marije Bursać, Milene Pavlović Barili, Mire Alečković, Monahinje Jefimije, Nade Dimić, Olge Ilić, Olivere Jocić, Presvete Bogorodice, Radmile Kovačević, Radmile Savićević, Svete Petke, carice Jelene, carice Milice i carice Teodore.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Kako drugacije kada ljudi poodavno poznati policiji upravljaju tim sektorom. Od obrazovanja imaju citanje i sabiranje. Eeee zemljo moja…
Nek prikupe podatke koliko je Milos Obrenovic i svaki vladar u Srbiji imali zena popisu njihova imena i svakoj daju ulicu. Zasluzuju to.
Moze i jedan naziv ulice Ul.Prvog harema Srbije.
Zvaničan naziv ulice kod Čaira je, gramatički pogrešno, Ulica sestre Baković. Trebalo bi Ulica sestara Baković. Slično tome ranije nije bilo Bul. brata Taskovića, nego Bul. braće Taskovića. Dakle ulica nekoga (=genitiv).
Nije loše pozabaviti se i drugim gramatičkim i pravopisnim greškama u nazivima ulica – tako se ulica kod svetinikolske česme zove Svetopreobraženska (kao da se kaže Preobražene).
Pa JV kako je Nada Tomić čuvena „borkinja“, objasnite nama i sebi šta to znači ?
Sad imamo zakon o lobiranju kad je lobiranje zavrseno pre donosenja zakona, pa ce ici lakse u skladu sa zakonom.
…sećam se oštre javne polemike po njegovom postavljanju. Kretalo se od toga da one nemaju nikakave veze sa Nišem do toga da su Hrvatice. Par meseci posle toga je bio onaj muzički festival u Dušanovoj ulici gde su došli mladi iz Zagreba sa parolom „ne delite nas“. Nekako sam te dve stvari povezivao uvek. Ipak, spomenik preživeo ratove uz mala oštećenja i postao priča za sebe nezavisno od sestri.
Промашили сте тему. Није битно колико жена је добило улицу, него ко је све, по ком основу и којој логици, делио имена улицама. Примера има превише, издвојићу три: црногорско летовалиште Чањ које живи само два: кнегиња Љубица по основу обављања брачних дужности и убиства ривалке – улица у центру, Милутин Миланковић, највећи српски научник који је живео и радио и постао светска величина – сокак!
Због малог броја дозвољених карактера у коментару, коментар ми је испао као да сам га писао пијан. Извините!
Imaju obrazovanje kao Milos Obrenovic.
Слађана Ђана Станковић није преминула на путу до болнице, већ у болници јер јој Албански лекар није хтео пружити помоћ. Што никако не смемо генерализовати, јер је доста Албанских лекара помагало у збрињавању наших рањених. Са Слађом у пинцгауеру 5. јуна 1999. погинули су још Саво Ердељан, Владан Милошевић, Зоран Фатић и Раде јовановић а преживели Слободан Младеновић и Славољуб Митић. Слава им!
Jovanka Boncic rodjena Nislika ima ulicu u Darmstadt u Nemackoj, postoji cak i nagrada na jednom od univerziteta u istom gradu koja nosi njeno ime ali
Ima tako glupih i prevazidjenih imena da je to strasno ovoliko znamenitih ljudi u srbiji glumaca, sportista, pesnika, naucnika, heroja iz svih vremena itd. a mi imamo neka glupa imena.
Нису глупа имена, пре би се рекло они који та имена додељују улицам, уместо знаменитијих људи.
Називи улица се не додељују по основу ,,паметних,, и модерних имена, већ на основу заслужних људи по њиховим именима и презименима.
Очигледно, комисија којa одлучују коме треба доделити , одузети или преименовати назив улица, више одговара име-назив Rodeo.
Izostavili ste jednu ženu koja je ulicu dobila 2018 godine u Panteleju a to je Miroslava Jovanović Mima, dobitnik nagrade 11 januar kao i nagrade za ekonomsko osnaživanje žena u Vašingtonu među 100 žena iz celog sveta. Osnivača Udruženja samohranih majki koja je najviše doprinela poboljšanju socijalnog statusa samohranih majki.
Mala ispravka. Ulica Zagorke Tošić je na Bubnju…