
Vremena u evropskom fudbalu sa menjaju, a dokaz za to je činjenica da su veliki klubovi sa Starog kontinenta „poludeli“ za talentovanim engleskim fudbalerima.
Poslednji u nizu primera je Džejdon Sančo koji je u leto 2017. godine prešao iz Mančester Sitija u Borusiju Dortmund.
Sančo igra veoma dobro za nemački klub, a kvalitetne partije u Bundesligi pruža i Ris Nelson kojeg je Arsenal pozajmio Hofenhajmu.
Ni najtrofejniji nemački klub Bajern iz Minhena nije ostao imun na ovaj trend, pa je krenuo u „poteru“ za Kalumom Hadson Odoijem iz Čelsija.
Da se, za trenutak, vratimo na Sanča. On je vrlo brzo po dolasku u Borusiju izborio mesto u prvom timu, a redovno igra i u Ligi šampiona.
Za razliku od njega i Hadson Odoija, Fil Foden njihov bivši saigrač u reprezentaciji Engleske do 17 godina sa kojom su osvojili titulu svetskog prvaka, i dalje „tavori“ u Mančester Sitiju gde retko dobija šansu da igra.
Razgovarali smo sa funkcionerima minhenskog Bajerna i PSV Ajndhovena koji su u tim klubovima zaduženi za razvoj mladih igrača.
Johan Zauer, direktor Bajernovog kampa za mlade igrače kaže da se rad sa talentovanom decom u Engleskoj znatno popravio u poslednjih osam godina.
„Engleski savez i klubovi su priznali da se bolje radi u Francuskoj, Nemačkoj i drugim evropskim zemljama. Pogledajte kako sada izgledaju fudbalske akademije Totenhema i Mančester Sitija“, naveo je Zauer.
Rezultati su vidljivi, pa nije čudo što je poraslo interesovanje za mlade engleske fudbalere.
Ali, klubovi iz Premijer lige često imaju vrhunske igrače u timovima, pa je talentovanim igračima i dalje teško da se probiju.
Direktor fudbalske akademije PSV Ajndhovena Ernest Faber ističe da su engleski igrači fizički jači od holandskih.
„Ovde svako ume sa loptom, od najnižeg nivoa i amatera, pa do vrha. Sada je slična situacija i u Engleskoj. Njihovi treneri dolaze kod nas, a idu i u Nemačku i Španiju. Pritom, u Engleskoj imaju dovoljno novca“, naveo je Faber.
Zauer kaže da ni u Nemačkoj nije idealna sitaucija, jer mladi igrači imaju problem da se izbore za minute i u prvom timu Bajerna.
„Ako pogledate i ostale velike klubove u Evropi, nerealno je očekivati da talentovani fudbaler odmah upadne u prvi tim i zaigra. Osim ako nije baš najbolji u generaciji“.
Klubovi poput Bajerna, Čelsija i Mančester Sitija jure trofeje, imaju samo 22 mesta u prvom timu i mnogo kvalitetnih fudbalera.
„Naš posao je da talentovanim igračima omogućimo da dobiju šansu na najvišem nivou“, dodaje Zauer.
Faber kaže da ekipa PSV-a do 17 godina igra u drugoj holandskoj ligi, a ovi fudbaleri već sa 19 ulaze u prvi tim.
„U Holandiji pomažemo mladim igračima da se što lakše naviknu na pritisak. Trenutno imamo jednog 16-godišnjaka koji trenira sa prvim timom“.
On ističe da je Premijer liga po kvalitetu daleko ispred ostalih nacionalnih takmičenja, ali da je za mlade engleske fudbalere korisno da dođu u Holandiju jer će dobiti bolju priliku za napredak.
Sagovornici BBC-ja kažu da je svakom mladom fudbaleru potrebno vreme za privikavanje, a dobar primer za to je i Sančo koji je u Borusiji Dortmund prvo nastupao za mladi tim.
„Gledao sam ga u Ligi šampiona za mlade protiv Salcburga. tada je Sančo igrao za Siti i izgubili su. A on tada baš i nije oduševio“, objasnio je Zauer.
Dobra stvar za Sanča je što novi trener Borusija Lusijan Favr voli da daje šansu mladim igračima.
Zauer kao dobar primer u Engleskoj ističe Maurisija Poketina, trenera Totenhema.
U Bajernovoj fudbalskoj akademiji ove godine trenira 220 dečaka i devojčica, a njih 30 je iz inostranstva.
Prema Zauerovim rečima, novac i dalje predstavlja glavnu prednost engleskih klubova i odnosu na evropske konkurente.
„Mi ponudimo ugovor sa mesečnom platom, a onda dođe engleski klub i pošalje ponudu sa nedeljnim primanjima“, kaže Zauer.
Prvi čovek Bajernove akademije dodaje da čak i „manji“ engleski premijerligaši poput Fulama imaju veće šanse od nemačkog velikana kada se bore za potpis mladog igrača.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0