Širenje energetskih zajednica – Niš dobija još jednu, Vranje svoju prvu

magdon 1
Stanari tri zgrade u Nišu već manje plaćaju struju; foto: S. V.

Nakon što su instalirali prvu fotonaponsku solarnu elektranu u stambenoj zajednici u Nišu, Centrar za održivi razvoj energetike nastavlja sa projektima u drugim stambenim zajednicama širom Srbije koje žele da uštede energiju i novac korišćenjem obnovljivih izvora energije. U planu su novi projekti slični niškom “Magdonu”, od koji je jedan u Nišu, a jedan u okolini Vranja.

magdon, centar
Iz Centra žele da podignu svest ljudi o o energetskoj efikasnosti; foto: S. V.
Formiranje enegretskih zajednica je budućnost u očuvanju životne sredine i podizanju svesti stanovnika o korišćenju obnovljivih izvora energije, što je i osnovna ideja Centra za održivi razvoj energetike. Da u tome uspevaju pokazuju novi projekti, ističe direktor Centra Boban Starinac, pa već sada rade na razvoju tri buduće energetske zajednice.

Zajedno sa niškom Toplanom radićemo projekat u ulici Majakovskog, gde će stanari uskoro dobiti sistem za zagrevanje sanitarne vode iz obnoviljivog izvora energije. Radimo i u ruralnim sredinama, u okolini Vranja, u selu Beli Breg i zaseoku Popovci, meštani formiraju energetsku zajednicu i nakon svih procedura oko 13 kuća koristiće energiju iz solarnih elektrana postavljenih za sopstvenu potrošnju i na taj način zagrevaće plastenike i sve ono što im je potrebno – priča Starinac.

magdon
Zajednička struja iz solarnih panela foto: CORE
Šest zajednica javilo se Centru za održivi razvoj sa željom da postanu “energetske zajednice” nakon instalirane prva fotonaponska solarna elektrana u stambenoj zajednici “Magdon” u Nišu.

To je nas i determinisalo i izdvojilo, animirali smo veliki broj stambenih zajednica. “Magdon” je projektovan kao savremeno naselje sa akcentom na energetskoj efikasnosti i imao je dobru osnovu za postavljanje solarne elektrane sa punjačima za električna vozila. Stanari su već imali visoke račune, a analizom smo utvrdili da je najisplativije da novi sistem bude za zajedničku potrošnju – ističe Starinac.

Od tada 134 stana sa oko 400 stanara zajedničku struju dobijaju iz solarnih panela postavljenih na krovovima zgrada i plaćaju značajno manje račune. Da bi takvu mogućnost imale i druge stambene zajednice, advokat Centra Predrag Cvetković objašnjava da je prvenstveno nepohodno osnovati “Energetsku zajednicu”, što je jednostavna procedura, a ono što ističe kao veliku prednost ugovora koji stanari potpisuju kada se priključuju zajednici jeste da u bilo kom trenutku mogu da im se pridruže i oni koji nisu to uradili na početku.

Na taj način, ističu iz Centra za održivi razvoj energetike, podstiču solidarnost kod ljudi što je ključno kako za svaku zajednicu, tako i za energetsku. Pored finansijske koristi za stanare, najznačajniji efekat projektata “energetskih zajednica” je godišnje smanjenje emisije štetnih gasova, a podstiče se i aktivno učešće građana u očuvanju životne sredine.

Autor:

Slični tekstovi

Komentari

5
  1. Što ne smanje namete za struju(država).Podrška u proizvodnji,srce ih boli da ukinu globu a legalno deru narod akcizom,obračunskom snagom,pdv-om,trošak.gar.snabdevača.Žale se kako je struja najjeftinija u Evropi.Potrošnja 0 Kw=900 rsd,zašto jeftina kad plaćamo globu to im je siguran izvor prihoda za njihove masne plate.Pitam se šta li će još da izmisle?hajde botovi udrite minuse i maćeho Srbijo….

  2. Zasto zgrade da dobiju em dzabe em prvi.Otese stanove djabe za vreme Milisevica sad novac od eu prvo njima.Bezobrazno.Porodicne kuce ne sagledavate.

    • A kuće su se pravile na kreditima koje su davale društvene firme na sto godina a koje je inflacija pojela posle dve-tri godine.
      I one su faktički građene za siću.

    • Neko oteo odnosno dobio fabriku za nista a dobar deo oteo stanove.Vecina ih je i prodavala plaseci se da ce im biti oduzezi.

  3. Posle bezbednosne dobijamo još jednu zajednicu. Ali ne mesnu. Idemo ka rezervatu gde nam je i mesto !

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.