
Za sebe na Tweets by RichardGrenell
kaže da je „nesavršeni sledbenik Hrista“ i da je „posle raka postao jači“, kao i da „pas upravlja njegovim životom“.
Ima 53 godine i bogato diplomatsko i iskustvo u odnosima s javnošću, a ujedno je verovatno i prva gej osoba u kabinetu predsednika Donalda Trampa.
Aktuelni ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Nemačkoj i specijalni izvestilac Trampa za pregovore Beograda i Prištine uskoro bi mogao da dobije i treći zadatak – da privremeno postane vršilac dužnosti šefa svih tajnih službi u Americi.
Tramp je
I am pleased to announce that our highly respected Ambassador to Germany, @RichardGrenell, will become the Acting Director of National Intelligence. Rick has represented our Country exceedingly well and I look forward to working with him. I would like to thank Joe Maguire….
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) February 20, 2020
napisao da je „Rik odličan ambasador, koji je zemlju predstavljao izuzetno dobro“, a kritičari tvrde da se ponaša nediplomatski.
On je jedan od najodanijih Trampovih ljudi – Ričard Grenel.
Ipak, na čelu obaveštajnih agencija zadržaće se „određeno vreme“, ostaje posvećen dosadašnjim aktivnostima, saopšteno je iz njegovog kabineta za Glas Amerike.
„Bela kuća će uskoro objaviti nominaciju za mesto direktora nacionalnih obaveštajnih službi“, navode Grenelovi saradnici.
Za Srbiju je ovaj američki diplomata postao posebno važan u oktobru 2019. kada ga je Tramp imenovao za specijalnog izvestioca o pregovorima Beograda i Prištine.
I pre toga on je bio uključen u proces dijaloga – prilikom susreta sa kosovskim predsednikom Hašimom Tačijem u Berlinu krajem 2018. tražio je ukidanje taksi na srpske proizvode od 100 dosto.
Sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem video se u više navrata, poslednji put u Minhenu kada je potpisano pismo o namerama za supostavljanje železničkog saobraćaja između Beograda i Prištine.
Šef Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić izjavio je domaće medije da je Vučić „nekoliko meseci ranije, kada mnogi u svetu nisu videli političku težinu Ričarda Grenela, uvideo da je reč o jednom od najbližih ljudi od poverenja Donalda Trampa“.
Najava da će čovek koji je odan Trampu i koji ga otvoreno brani u javnosti doći na mesto direktora svih američkih špijunskih agencija bilo je iznenađenje i za Ameriku.
Tamošnji mediji preneli su da su zvaničnici i Trampovi saveznici zabrinuti da je direktorsko mesto dobio samo na osnovu privrženosti predsedniku, a da nema dovoljno iskustva za taj posao.
U izjavi Bele kuće navodi se da „ima godine iskustva u radu sa obaveštajnim agencijama na brojnim pozicijama“, i da će posao obavljati „nepristrasno i nestranački“.
Ipak, pojedini u Vašingtonu nisu u to ubeđeni.
„Ovaj posao zahteva liderstvo, upravljanje, sadržinu i tajnost“ , bivši CIA zvaničnik Džon Sajfer za Njujork tajms.
„On nema tu vrstu iskustva koje se očekuje ta tako kritičnu poziciju“, rekao je Sajfer.
Na novoj funkciji on će rukovoditi skupom od 17 američkih bezbednosnih i obaveštajnih agencija, kao i savetovati predsednika o obaveštajnim pitanjima.
Ideja da postoji pozicija šefa svih tajnih službi u Americi postojala je još od pedesetih godina prošlog veka, ali je formalno stvorena tek nakon terorističkih napada 11. septembra.
Grenelovi prethodnici su bili uglavnom bivši obaveštajci, admirali i vojni veterani.
Kojih 17 tajnih službi ima Amerika?*
*Izvor: Sajt američke vlade
Grenel takođe je bio na meti kritika kada je u vreme debate o ruskom mešanju, kao ambasador otvoreno kritikovao postupke Berlina.
Od Nemačke je, istog dana po stupanju na dužnost u Berlinu, na Tviteru tražio da posluša Trampove zahteve i poveća davanje za Nato, kao i da nemačke firme prekinu sa poslovima koje imaju u Iranu.
Kasnije je za desno orijentisani portal Brajtbart rekao da želi da „osnaži druge konzervativce širom Evrope, druge vođe“.
„Mislim da postoji dobro tle za konzervativne politike, zbog neuspeha levičarskih politika „, rekao je tada Grenel.
Nemački zvaničnici su to ocenili kao mešanje u unutrašnje poslove zemlje domaćina.
Bivši lider stranke SPD, koja je deo vladajuće koalicije u Nemačkoj, Martin Šulc rekao je da se „Grenel ne ponaša kao diplomata, već kao krajnje desno orijentisani kolonijalni zvaničnik“.
Vodič američkog Stejt departmenta, Protokol za modernu diplomatiju, kaže da će se „svaka zemlja poštovati jednako i bez pristrasnosti“.
Tu je propisano i uputstvo „da se očekuje da gost poštuje kulturu domaćina“.
Međutim, bivši američki ambasador u Nemačkoj Džon Kornblum, kada je BBC izveštavao o tome, rekao je da „nema rečnika“ za ambasadore.
„Ne postoji diplomatski jezik. Diplomate jezik prilagođavaju njihovim potrebama“, rekao je on za BBC.
Kao primer je naveo pregovore koji su prethodili potpisivanju Dejtonskog sporazuma 1995.
„Tada je postojao neverovatno nediplomatski jezik, koji se koristio za kritikovanje šefova vlada, posebno Srbije“, istakao je Kornblum.
On veruje da u Evropi postoji veći stepen „autocenzure“ među diplomatama koji se ne primenjuje nigde drugde u svetu, rekavši da su „Evropljani posebno osetljivi“.
Nemački list Špigl Grenela je na početku mandata opisao kao neobičnog, otvorenog, modernog i otvoreno gej diplomatu, koji je ujedno i tvrdokorni konzervativac.
„Tvituje više od predsednika“, piše Martin Knobe za Špigl.
„Ne može da bude u kutijama ili kavezima uobičajenih ideoloških podela – ponekad se oseća kao liberal, a nekad kao konzervativac“, navodi se u tekstu o Grenelu.
Tu su pomenuti i neki detalji iz Grenelovog privatnog života – živi sa partnerom Metom Lešijem i psom Lolom i bio je potresen kada su mu saradnici zamerali što otvoreno govori o seksualnom opredeljenju.
Prošle godine je vodio kampanju za zaustavljanje kriminalizacije homoseksualnosti širom sveta.
„On i partner se kod kuće mole svakog dana. Kada je polagao zakletvu to je učinio na Bibliji iz 1892. koja je pripadala njegovom pra-pradedi“, pisao je Knobe za Špigl.
Pored Tvitera, aktivan je i na Instagramu gde se na brojnim slikama vidi kako uživa sa partnerom i prijateljima.
Na pojedinim se vidi kuća u Palm Springsu u Kalinforniji.
U junu 2013 Grenel je saznao da boluje od non-Hočkinsovog limfoma i ubrzo krenuo sa terapijom.
U to vreme se nije osećao bolesno i dnevno je trčao oko osam kilometara, pisao je Grenelov partner Leši.
Njega je ta situacija podstakla da napravi aplikaciju, koja će obolelima pomoći da sve podatke o bolesti i terapiji imaju na jednom mestu.
Izvor: Sajt američke ambasade u Berlinu
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0