U EU sa starom opremom i uz neplaćeni rad

Bosna i Hercegovina ima tri Javna RTV servisa po uzoru na ustavnu podjelu. Dva su entitetska i jedan državni koji je osnovan nešto poslije. Državni servis (BHRT) je trebao objediniti potrebe za izvještavanjem na državnom nivou, ući u svako domaćinstvo i biti lider projekta. Iako to nije eksplicitno naveo niko od vodećih ljudi u državnom vrhu BiH, BHRT je vremenom trebao biti glavni medij.

Navedeno se nije desilo. Postoje mnogi problemi vezani za stagnaciju i nazadovanje Javnog servisa na državnoj razini. Nedostatak političke volje nameće se kao prvi. Entiteti su zapravo državna tijela koja imaju najviše novca. Oba entiteta su ulagala u entitetske servise. U skladu sa trenutnom političkom opcijom u vrhu, tako su se ponašali i entitetski servisi. Potreba za državnim servisom se nije nametala nužnom.

Shodno tome, nisu usvojene zakonske regulative o čemu će Damir Smital, predsjednik sindikata izjaviti sljedeće:

BHRT je u ovako tešku situaciju dovela prije svega loše zakonski uređena oblast javnog emitiranja. RTV taksu (osim u Brčkom) prikupljaju entitetski emiteri koji BHRT-u daju onoliko koliko misle da treba, a ne koliko je određeno prema zakonu. Od izglasavanja zakona RTRS nije uplatio niti jednu marku i duguju oko šest miliona KM, dok je FTV dužan dva miliona KM od sredstava prikupljenih putem inkasanata. Sve uplate preko telekoma se odmah raspodijele i niko nema dodira s tim. Također, FTV duguje za iznajmljivanje prostora, produkcionih kapaciteta i prijenos i emotivanje signala oko 10 miliona KM.

Trakavica oko Javnog servisa traje, a stanje se ne mijenja. Sve izjave od prije nekoliko godina validno opisuju stanje i danas. Ipak, istovremeno sa zakonskim problemima iz vrha države (Vijeće ministara) najavljivali su se projekti digitalizacije u nekoliko faza. Projektom digitalizacije značajno bi se unaprijedio rad sva tri javna emitera u BiH, a time bi bili bliži i EU i njihovim standardima.

Došlo se u paradoksalno situaciju. Finansiranje nije riješeno još uvijek, a otpočeo je projekat digitalizacije i zakonski akti potrebni za to su donešeni. Novo rukovodstvo (koja se smjenjuje pod utjecajem političkih promjena) izjavit će: „Nemamo sumnje da će kompletan proces digitalizacije Javnih RTV servisa u BiH biti uspješno realiziran.“

Nije trebalo čekati dugo, a pojavili su se drugačiji glasovi. Naime, projekat digitalizacije u praksi je nailazio na mnoge probleme. Nedostatak novca i starost opreme su iskrsli kao velika prepreka.

Ponovo se oglasio Smital:

Mali dio digitalne opreme je kupljen i treba nam novac za to da bi poboljšali kvalitet, a država mora završiti svoj dio posla kada je u pitanju proces digitalizacije koja se otegla zbog političkih nesuglasica. To nije posao BHRT-a i zbog toga ne možemo građanima isporučiti digitalni signal.

Tako je digitalni signal postao pusta želja i lažna poruka EU koja se u mapi puta prema EU dotakla i ove stavke. A koliko je BiH daleko od procesa digitalizacije ilustruje jedan podatak. Javni državni servis ima tek jedno pokretno vozilo za emitovanje uživo sa terena, a to vozilo je nabavljeno još za potrebe Zimskih olimpijskih igara u BiH 1984. godine.

Drugi problem koji se nameće jesu radna mjesta. Naime, prelazak na digitalni signal podrazumijeva i nova radna mjesta za obučene kadrove. Istovremeno, to znači i otkaze za dio kadra. Jedan dio kadra bi morao proći obuku. No, umjesto informacija o digitalizaciji iz BHRT-a nam stiže sljedeće saopštenje sindikata: “Ogorčeni smo što nam kasne plate, ali smo svjesni situacije u kojoj se nalazimo, nepostojanja sluha kod domaćih vlasti za naš problem i uloženih napora generalnog direktora da se te iste plate isplate. Takođe smo svjesni neuplaćenih doprinosa i dugova, ali ne možemo negirati činjenicu da doprinosi nisu uplaćeni zbog nedostatka novca.”

Sve navedeno dešavalo se i prošle godine, kao i godinu ranije. Usljed pat pozicije u kojoj je Javni servis pribjegava se potpisivanju honorarnih ugovora i rada sa studentima na minimalcu. Kvalitet trpi. Pojedini radnici rade godinama bez stalnog radnog ugovora. To je prouzrokovalo i osipanje kadra.

Digitalizacija se više i ne spominje. Najčešća vijest koja dolazi iz Javnog servisa je vijest o novom štrajku sindikata. Jedina drugačija informacija nije bila ništa bolja. BHRT je upao u aferu neemitiranja intervjua sa Sebijom Izetbegović, suprugom Bakira Izetbegovića.