Svrljiške troglasne gajde još čuvaju duh ovog kraja
Jedan od najstarijih čuvara tradicije svrljiškog kraja, koji je duh ovog mesta proneo kroz čitav svet, svakako su jedinstvene svrljiške troglasne gajde i na njima odsvirano čuveno kolo „Svrljiška rumenka“.
Uz gajde se igra rumenka u centru Svrljiga; foto: Aleksandar KostićInstrument, koji čine gajdenica, prdak, mešina i duvaljka, od pamtiveka se u ovom kraju podrazumevao kao „muški posao“. Ove gajde su ponegde nazivane i „erske“, kako bi se dobio širi regionalni naziv ovog instrumenta, ali su ipak i pored „napora“ da budu preimenovane ostale upamćene upravo kao „svrljiške“.
Činile su, kao i danas, sastavni deo lokalnog folklora, pominju se u srpskim krajevima još u 16. veku, a najčešće su ih svirali pastiri.
O svrljiškim gajdama Petar D. Vukosavljević je 1981. godine u jednoj brošuri zabeležio da je njihova dvocevna gajdenica sastavljena od melodijske i ostinantne svirale koje u sazvučju sa velikom bordunskom sviralom ostvaruju troglasje.
Sve tri svirale su "sviraljke klarinetskog tipa", odnosno sviraljke s jednostrukim udarnim jezičkom – beleži Vukosavljević.
Od 2006. godine Svrljig je domaćin Sabora gajdaša balkanskih zemalja; foto: Aleksandar KostićPrema beleškama i našeg poznatog etnomuzikologa dr Dragoslava Devića, gajde su imale “procvat” od 19. veka u svrljiškom kraju, ali i sedamdestih godina 20. veka.
Osim svima prepoznatljivog kola “svrljiška rumenka” koje su razni svojatali, izbacujući mu iz naziva geografsko poreklo, a koje se našlo čak i u filmu “Zona Zamfirova”, na gajdama su se u svrljiškom kraju najčešće još svirala kola devla, osmoputka, sitan i krupan čačak, dunda, sitnica, jednostranka, poprikaš, polomka, katanka, kukunješ, dunjeranka, trojanac i druga.
U Svrljigu se još čuva tradicija; foto: Aleksandar Kostić
Sabor posvećen gajdama
Deda Nenad ima naslednike - njegov unuk Aleksandar Jovanović; foto: Aleksandar KostićOd 2006. godine Centar za turizam, kulturu i sport organizuje sada već tradicionalni Sabor gajdaša balkanskih zemalja.
Mnogi majstori na ovom instrumentu sa Balkana, ali i šire, dolaze u Svrljig i okupljaju se tu svake godine.
Druže se, razmenjuju iskustva, prikazuju svoju virtuoznost na ovom instrumentu, a najboljem od njih, pored brojnih nagrada, prema običaju pripadnu i svrljiške gajde koje izrađuje čuveni 86-godišnji gajdaš Nenad Jovanović iz Prekonoge.
Tradiciju ima ko da čuva
Stariji Nenadov unuk Jovan krenuo dedinim stopama; foto: Aleksandar KostićJedan od dvojice gajdaša koji su ostali aktivni u 21. veku Miodrag Simić preminuo je u septembru, a njegov kolega Nenad Jovanović ovo umeće polako prenosi na svoje unuke.
Ovaj instrument svira punih 78 godina, a talenat i „zanat“ je kao osmogodišnjak nasledio od oca Petronija koji mu, kako sam kaže, iako gajdaš, nije dozvoljavao da svira zbog kućnih, ali i radova u polju. Nenad je upak kao dečak ostao uporan i istrajao u svojoj ljubavi prema ovom instrumentu.
Zahvaljujući svojoj muzici obišao je pola Evrope, a nosilac je majstorskog pisma u sviranju gajdi. Nenad i izrađuje čuvene svrljiške troglasne gajde, a u izradi mu pomažu i unuci. Ima ih trojicu, a samo jedan od njih, kao ni njihov otac, nije nasledo porodični talenat.
16-godišnji Jovan i 14-godišnji Aleksandar već su aktivni gajdaši. Jovan je svoju prvu zlatnu medalju osvojio u Knjaževcu, a učesnik je polufinala emisije „Šljivik“.
Sa folklorom sam svirao svuda, stigo sam i do Grčke i nastaviću da sviram gajde jer volim taj instrument – kaže Jovan za Južne vesti.
Redovan je učesnik na Saboru gajdaša gde je osvojio specijalnu nagradu – svrljiške gajde koje je napravio njegov deda Nenad.
Filip Savić je prvi gajdaš u porodici i samouk; foto: Aleksandar Kostić I najmlađi od trojice unuka Aleksandar ide dedinim stopama, a ove godine je osvojio i novčanu nagradu Sabora gajdaša balkanskih zemalja u Svrljigu.
Pored Nenadovih unuka nedavno je svrljiške gajde počeo da svira svrljiški srednjoškolac Filip Savić. On je samouk. Kaže da je prvo počeo sa frulom, pa je sa gajdama išlo lakše. I njemu sada pomaže Nenad iz Prekonoge da savlada početničke korake na gajdama.
Malo učim ja sam, pošto sam već uvežban na fruli, malo mi Neša pokaže i sklopim ga – kaže Filip.
Iako samouk, osim frule već svira i duduk, karabice, okarinu, a svrljiške gajde su mu izazov.
Te druge moravske i srpske se veoma lakše i drugačije sviraju, a i rasprostranjenije su od svrljiških, a svrljiške su naše, koje potiču sa ovih prostora, a i savršenije su od moravskih i red bi bio da se očuvaju i sačuvaju – priča Filip za “Južne vesti”.
Pored Nenadovih unuka i Filipa, i mnogi vrsni gajdaši celog Balkana, učesnici Sabora u Svrljigu koji kao nagradu dobiju upravo gajde, sigurno će ovaj instrument sačuvati od nestajanja, a svrljiške troglasne gajde još dugo će veseliti narod i svirati čuvenu svrljišku rumenku.
Južne vesti će u narednom periodu predstaviti kvalitete i prirodne potencijale Svrljiga.
Tekstovi će se odnositi na pridrodne resurse uključujući hranu, životnu sredinu, tradiciju, prirodne lepote, istorijske i kulturne lokacije… Pokušaćemo da prezentujemo što više potencijala koje ovaj kraj nudi i po kojima je specifičan u Srbiji i svetu.
Ovi tekstovi su deo projekta “Svrljig u srcu prirode” koji je finansiran iz javnih sredstava Opštine Svrljig, a ima za cilj da u skladu sa Zakonom o javnom informisanju doprinese većoj vidljivosti Svrljiga i širem informisanju javnosti o ovom kraju.
Komentari
Poslednji komentari
Miodrag Pulovic
13:13 // 14. 4. 2017.
Vidoje Ilic iz Beloinja je moj deda po majci,umro je 2010.god. Ima neka svoja kola odsvirana i snimljena u nekoj studiju ili radio stanici u Svrljigu. Izgubili smo tu kasetu i bilo bi nam mnogo drago ako neko zna kako da dodjemo do tih snimaka.U pitanju je rumenka i jos neko kolo. Ako neko zna nesto o tome neka me kontaktira na mail [email protected]
Siniša Pošičanin
21:51 // 18. 10. 2016.
... GajDe imaju jedan neprevaziđeni Lekoviti zvuk a možda od svih vrsta Svrljiške Gajde upravo imaju taj jedinstveni Zvuk koji treba sačuvati po svaku cenu kao Nacionalno Blago ...
Kostas Gasopulos
08:04 // 12. 10. 2016.
Svo poštovanje ljudima iz Svrljiga koji se ulažu u očuvanje gajdi kao narodnog instrumenta ovog kraja Srbije. Bilo bi dobro za to mesto i čitav taj kraj Srbije da se u podršku očuvanju gajdi uključe privrednici kroz njihov promotivni materijal, posebno onaj audio-vizuelni. Pozovite sve ljubitelje duvačkih instrumenata da se okupe oko Centra i podrže ga u osnaživanju Sabora gajdaša u Svrljigu.
Pošalji komentar:
Vaš komentar će biti objavljen po odobrenju od strane administratora.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti ovde: admin {at} juznevesti {dot} com.