
Trobojke, fotografije Milorada Dodika i transparenti podrške dosadašnjem članu Predsedništva Bosne i Hercegovine (BiH), ponovo su se vijorile Banjalukom, iako je predizborna kampanja davno završena.
„Dalje nećeš moći“, replika iz jednog od najpopularnijih jugoslovenskih filmova „Ko to tamo peva“, upućena članovima Centralne izborne komisije BiH (CIK), kao i poruka da „nikome ne padne na pamet da menja izbornu volju građana“, bile su neke od glavnih na mitingu pristalica Milorada Dodika, kandidata za predsednika Republike Srpske na izborima održanim 2. oktobra.
Ni posle tri nedelje od održavanja opštih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), nije poznato ko je pobedio u trci za mesto predsednika Republike Srpske (RS), jednog od dva entiteta BiH.
Dok u Sarajevu traje ponovno brojanje glasova, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i koalicioni partneri, 25. oktobra u Banjaluci organizovali su miting „Otadžbina zove“.
„Dodik je to nazvao mitingom, ali pošto je vrlo nekonzistentan, na kraju se ispostavilo da se radi o protestu koji je uperen protiv Centralne izborne komisije BiH, opozicije i, kako kaže, stranih zavojevača„, kaže Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, za BBC na srpskom.
Opšti izbori u BiH održani su 2. oktobra.
Na osnovu više od 95 odsto obrađenih biračkih mesta, iz CIK-a je prvo saopšteno da Dodik, kandidat SNSD-a na izborima za predsednika RS, ima oko 28.000 glasova više od Jelene Trivić, kandidatkinje opozicione Partije demokratskog progresa (PDP).
Nekoliko dana kasnije, na zahtev opozicije, u CIK-u je odlučeno da se pred kamerama organizuje ponovno brojanje glasova u Sarajevu, zbog sumnje da je tokom izbornog dana došlo do velikog broja nepravilnosti.
Šta je utvrđeno na ponovnom brojanju glasova još nije saopšteno.
Na početku skupa u Banjaluci, portparol SNSD-a Radovan Kovačević pozvao je okupljene da pozdrave novog srpskog člana Predsedništva BiH Željku Cvijanović i „onog kojeg je narod izabrao i što niko nikad neće promijeniti – novoizabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika“.
Kada je izašao na binu, Dodik je pozdravio okupljene i
Dodik okupljene na mitingu "Otadžbina zove" pozdravio pjesmom "Pukni zoro"
Više na: https://t.co/oNaEJpfQKr pic.twitter.com/nPtl1YCID9
— Mondo (@MondoBH) October 25, 2022
.
Rekao je da on „uvek sluša zov i poruke naroda“ i da „zato pobjeđuje 12 puta“.
„Ne treba mene niko da brani, već samo da me bira narod. I zato sam ovdje. Nikada neću pokušati mimo narodne volje to da učinim“, rekao je Dodik.
Poručujući da će Republika Srpske opstati, Dodik je rekao da RS ima snagu da se „odupre onima koji bi mijenjali naš način života“.
„Ranije su govorili da sam američki, pa ruski čovjek, a ja im kažem ja sam čovjek srpskog naroda i Republike Srpske. Ja volim Republiku Srpsku zato što u njoj živi častan narod“, rekao je Dodik.
Pročitan je, i kako je rečeno, „Narodni proglas“ u kojem se ističe: „Nećemo u NATO pakt, RS je vojno neutralna, ne priznajemo CIK koji radi protivzakonito. Nećemo antidejtonsku i antiustavnu BiH koja je po volji bošnjačkog naroda“, prenelo je sarajevsko Oslobođenje.
Okupljenima se obratio i filmski reditelj Emir Kusturica, jedan od potpisnika peticije podrške Dodiku.
On je rekao da je razlog okupljanja „pokušaj krađe građanskih izbora“ i da „ovo miriše na državni udar“.
„Ovdje smo da spriječimo ono što je 90-ih godina tutnjalo Evropom i što sada pokušava da ovlada ovdje. Ovdje smo sada da branimo sve ono što su Milorad Dodik i njegovi ljudi uspjeli da naprave“, rekao je Kusturica.
„Kada je počelo brojanje, sjetio sam se filma `Ko to tamo peva`, kada Paju Vujisića zaustavi seljanin koji mu kaže: `Dalje nećeš moći`“, rekao je Kusturica.
Darko Banjac, predsednik Narodne partije Srpske, rekao je da su građani Republike Srpske „izabrali svog predsednika“.
„Prvi put se dešava da glasove broji Sarajevo. A mi znamo koji su to rezultati: Milorad Dodik je predsjednik i on je pobjedio, jer vodi jasnu politiku i jasan tim.
„Neka ne pada na pamet CIK da prekraja volju, jer će svi ovi građani ići direktno pred CIK. Republika Srpska je izabrala, nemojte na pamet da vam pada da to mijenjate“, poručio je Banjac.
Policijska uprava Banjaluke saopštila je da se okupilo oko 30.000 ljudi.
Dok je skup bio u toku, u centru Banjaluke se pojavio Davor Dragičević, otac Davida Dragičevića, čija smrt nije razjašnjena ni posle više od četiri godine.
Više o tom slučaju pogledajte ovde.
Očekivalo se da rezultati ponovnog brojanja budu objavljeni do 25. oktobra, ali je taj rok u međuvremenu pomeren na 3. novembar.
Dodik je pozvao na miting, optužujući CIK BiH da „namerno beži od proglašenja rezultata“, nazivajući je „odmetnutom grupom, koja nema odgovornost prema javnosti“.
Topić kaže da se, pre svega, očekuje prisustvo predstavnika vladajuće koalicije i zaposlenih u javnom sektoru.
„Oni koji mogu da dođu, a neće – protiv su Republike Srpske“, poručio je Dodik uoči mitinga.
Time je, smatra analitičarka, „vrlo jasno rekao da će se svako, ko se ne pojavi, smatrati neprijateljem“.
Uoči mitinga, Dodik je najavio mogućnost donošenja zakona koji bi Republici Srpskoj omogućio da sama sprovodi izbore na teritoriji tog entiteta.
„Napravićemo izbore za Republiku Srpsku, da to bude u nadležnosti republičke izborne komisije, a ne ove uzurpatorske Centralne izborne komisije (CIK) BiH, koja želi da poništi volju naroda“, rekao je lider SNSD uoči okupljanja u Banjaluci.
Opoziciona PDP je još u izbornoj noći proglasila pobedu na izborima, ali je već sledećeg jutra iz CIK-a saopšteno da preliminarni rezultati pokazuju da je Dodik u blagoj prednosti.
„Od tog trenutka, opozicija je paralelno radila na dva koloseka – podnosili su prigovore CIK-u zbog izbornih nepravilnosti, ali i prijave nadležnim tužilaštvima“, kaže Topić.
Zbog „izborne krađe“, podneli su krivične prijave protiv više ljudi, pa i protiv Dodika.
Između 2. i 10. oktobra, kada su u CIK-u donela odluku da ponove brojanje glasova, opozicija je u Banjaluci organizovala dva protesta.
Iz PDP-a su tražili i ponavljanje izbora za predsednika RS, ali je CIK 20. oktobra odbila ovaj zahtev.
I Dodikova stranka je podnela više krivičnih prijava protiv članova Centralne izborne komisije.
Milorad Dodik je u proteklih 20 godina bio na različitim funkcijama u vrhu vlasti BiH.
Bio je na poziciji predsednika Republike Srpske od 2010. do 2018. godine.
I kao premijer, i kao predsednik RS, i kao član Predsedništva BiH, ugovorio je o mogućnosti proglašenja nezavisnosti Republike Srpske kad god odluke zajedničkih institucija ili stranih predstavnika ne bi bile u skladu sa njegovim političkim stavovima u tom trenutku.
„Srbija ima dve države – Republiku Srpsku i Srbiju“, izjavio je nedavno, prilikom posete Hrvatskoj.
Nekoliko dana kasnije, rekao je i da RS za 30 godina vidi kao „nezavisnu državu koja će biti razvijenija i u određenom državnom obliku ujedinjena sa Srbijom, bez loših namera prema okruženju“.
Održava bliske odnose kako sa vlastima u Srbiji, tako i sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Godinama je pod američkim sankcijama, a od aprila ove godine i pod britanskim zbog, kako je obrazloženo, „potkopavanja legitimiteta i teško izvojevanog mira“ u Bosni.
Jelena Trivić je u izbornu trku ušla kao poslanica u Skupštini RS.
„Ona je u javnosti prepoznata kao žena koja je profesionalno ostvarena, ima nacionalni sentiment, jako izražena nacionalna osećanja bez kojih ne možete da zamislite delovanje u ovdašnjoj politici, mlada profesorka na Ekonomskom fakultetu, žena sa kojom se mnogo ljudi identifikovalo.
„Brzo je dobila dosta simpatija, delimično i jer je bila dovoljno hrabra da Dodiku izađe na crtu“, opisuje je Topić.
Obećava da će pratiti „nacionalnu politiku koja se kreira u Beogradu“, ali i da će raditi na tome da RS učini „nezavisnom u ovoj složenoj političkoj strukturi koja se zove Bosna i Hercegovina.“
Pratite nas na Fejsbuku,Tweets by bbcnasrpskom
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0