Britanija: Dobio matične ćelije, HIV virus postao „neprimetan“


HIV

Getty Images
Nakon transplantacije matičnih ćelija istraživači u telu pacijenta više nisu mogli da pronađu HIV virus

HIV virus u telu jednog Britanca postao je „neprimetan“ nakon transplantacije matičnih ćelija, što je drugi takav slučaj, piše naučni magazin Nejčr (Nature).

Pacijent iz Londona, kojeg su lečili zbog raka, u poslednjih 18 meseci je u remisiju HIV virusa i više ne uzima lekove protiv njega.

Ipak, istraživači kažu da je još rano reći da je pacijent „izlečen“ od HIV-a.

Identitet muškarca nije objavljen – poznato je samo da mu je HIV virus otkriven 2003. godine, a devet godina kasnije i Hodžkinova bolest – maligno oboljenje limfocitnog tkiva.

Tokom borbe protiv raka on je išao na hemoterapiju, nakon čega je od davaoca otpornog na HIV dobio matične ćelije. I rak i HIV su nakon toga ušli u remisiju.

Na ovom slučaju rade istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu, Kraljevskog koledža u Londonu, Kembridža i Oksforda.

„Nije anomalija“

Ovo je drugi put da je pacijent koji ima HIV virus nakon takvog lečenja ušao u remisiju.

Pre deset godina pacijent iz Berlina imao je transplantaciju koštane srži, takođe od davaoca sa prirodnim imunitetom na virus.

Timoti Braun se od tada navodi kao prva osoba koja je „pobedila“ HIV/sidu, iako je na njemu primenjen mnogo agresivniji pristup lečenja.

„Postizanjem remisije kod drugog pacijenta, koristeći sličan pristup, pokazali smo da slučaj berlinskog pacijenta nije anomalija“, navodi profesorka Ravindra Gupta, sa Univerzitetskog koledža u Londonu, koja učestvuje u istraživanju.

„To se zaista dogodilo zbog lečenja, time je eliminisan HIV virus iz njihovih tela“, dodaje ona.

Profesor Eduardo Olavarija, sa Kraljevskog koledža u Londonu, koji je takođe deo istraživanja, kaže da uspeh daje „nadu u potrazi za dugoočekivanim lekom za HIV i sidu“.

Anti retroviral therapy for HIV

Getty Images
Pacijent više ne uzima lekove koji kontrolišu HIV virus

Kako funkcioniše?

Virus HIV 1 – najčešći oblik HIV-a u svetu – za ulazak u ćelije koristi CCR5 receptor.

Međutim, postoji veoma mali broj ljudi koji su otporni na HIV virus, a koji imaju dve mutirane kopije CCR5 receptora. To znači da virus ne može da uđe u ćelije koje uglavnom zarazi.

Londonski pacijent dobio je matične ćelije od davaoca sa tom specifičnom genetskom mutacijom, koja ga je učinila otpornim na HIV.

Ipak, ćelije koje i dalje imaju u sebi HIV virus godinama nakon lečenja ostaju u telu, ali u stanju mirovanja.

Britanski istraživači kažu da je lečenjem moguće ciljati CCR5 receptore kod onih koji imaju HIV virus, sad kad znaju da oporavak berlinskog pacijenta nije slučajnost.

Profesor Graham Kuk, sa Nacionalnog instituta za istraživanje zdravlja, kaže da su rezultati „ohrabrujući“.

„Ukoliko budemo bolje razumeli zašto je ta procedura kod nekih pacijenta uspešna, a kod drugih nije, bićemo bliže krajnjem cilju – leku za HIV.

„U ovom trenutku procedura i dalje nosi previše rizika da bi bila korišćena na pacijentima kojima inače ide dobro“.

„Potencijalno značajno“

Doktor Endrju Fridman, sa Univerziteta u Kardifu, kaže da je reč o „interesantnom i potencijalno značajnom istraživanju“.

Međutim, on ističe da je potrebno obaviti dodatna testiranja, kako bismo bili sigurni da se virus kasnije neće ponovo pojaviti.

„Iako ovaj način lečenja očigledno nije praktičan za lečenje miliona ljudi širom sveta, izveštaji poput ovog bi mogli da pomognu u dolasku do krajnjeg cilja – leku za HIV“.

U međuvremenu, on navodi da fokus treba da bude na ranom dijagnostifikovanju HIV virusa i tome da pacijenti odmah krenu sa antiretrovirusnom terapijom.

To može da spreči da virus pređe na druge i da ljudima koji imaju HIV omogući da normalno žive.

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.