
Čokolada je delikates mnogo duže nego što se prvobitno mislilo.
Botanički dokazi pokazuju da je biljka od koje se pravi čokolada prvobrno uzgajana za ishranu pre više od 5.000 godina u Amazoniji.
Hemijski ostaci pronađeni u drevnoj grnčariji pokazuju da su domoroci iz predela sadašnjeg Ekvadora pokazuju da kakao koristili kao hranu, piće ili u medicinske svrhe.
Do sada se smatralo da je čokolada nastala mnogo kasnije, i to u Centralnoj, a ne Južnoj Americi.
„Biljka je korišćena najmanje 1.500 godina ranije nego što smo mislili na osnovu prvobitnih dokaza“, kaže profesor Majkl Blejk sa katedre za antropologiju na Univerzitetu Britanka Kolumbija u Vankuveru, koistraživač na studiji.
„I ti prvobitni dokazi pronađeni su u Meksiku u Centralnoj Americi:“
Izvor: Theobroma cacao L. – Plants of the World Online – Kew Science.
Istraživači su analizirali keramičke vaze iz Santa Ane, arheološkog nalazišta u Ekvadoru, koje je bilo naseljeno u pre između 5.300 i 2.100 godina.
Brojni usevi zabeleženi su u tom predelu, uključujući kukuruz, slatki krompir i drvo kakaoa Kakaovac.
Hemijski tragovi i DNK biljke pronađeni su u grnčariji, što ukazuje da su zrna kakaoa u njima mešana u smesu za piće.
Koistraživačica dr Sonja Zarilo sa Univerziteta Kaljari kaže da su zrna skroba na loncu „jedinstvena“ za drvo kakaoa
Studija potkrepljuje podatke DNK koji ukazuju na poreklo drveta u gornjoj regiji Amazon severozapadne Južne Amerike, odakle je nastala i domaća kultura.
„To je još jedan poklon ljudi Amazonije svetu“, rekao je profesor Blejk. „On naglašava važnost zaštite ovog staništa.“
Smatra se da su sadnice ili seme kakaoa nastali severno u Meksiku i Centralnoj Americi, možda uz obale mora.
Zrna kakao su postala dragocena roba, koju su bogati koristili za hranu i piće, ili se trgivali za druge namirnice.
Istraživači iz Španije su 1520-ih zrna kakaoa širili Evropom kao delikates.
Istraživanje je objavljeno u časopisuNature Ecology & Evolution.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0