
„Dobro si došao na zapadnoj obali, zovem se Džonson, nadimak Medžik. Radićemo zajedno na napadu i odbrani,ja ću ti pomoći da savladaš jezik.“
Ovako je pevao bend Deca loših muzičara pre više od 20 godina, a Vlade Divac ne samo da je naučio jezik i usavršio napad i odbranu, već je postao i član Kuće slavnih u Springfildu.
Divac je tek drugi srpski košarkaš koji je ušao u odabrano košarkaško društvo, a pre njega tu čast je 2004. godine dobio Dražen Dalipagić.
Proveo je Divac 16 godina u NBA ligi, a jedan je od sedmorice igrača koji su zabeležili više od 13.000 poena, 9.000 skokova, 3.000 asistencija i 1.500 blokada.
Nekadašnji Divčev saigrač Žarko Paspalj, zatim bivši trener Svetislav Pešić i sportski komentator Darko Plavšić u razgovoru za BBC na srpskom rekli su da je on bio jedan od ljudi koji su Evropljanima širom otvorili vrata NBA lige.
Svečana ceremonija ulaska u Kuću slavnih biće upriličena 6. septembra, a u istoj klasi su i Džek Sikma, Tereza Vederspun, Pol Vestol i Bobi Fič.
Pešić navodi da je Divac već kao mlad igrač u Evropi stekao ozbiljno košarkaško ime.
„Kad je došao u LA Lejkerse bio je u prvoj postavi. Ne zato što ga je neko voleo, već je imao kvalitet. Svakako je jedan od najvećih evropskih košarkaša svih vremena“, rekao je Pešić za BBC na srpskom.
A potom je uz osmeh dodao:
„Čestitao sam mu i rekao: Pa, ja sam mislio da si ti odavno u Kući slavnih“.
Trofejni stručnjak je trenirao Divca još u omladinskoj reprezentaciji Jugoslavije, a zatim i u seniorskom timu.
„Imali smo dosta dobru saradnju i kad se vratio u reprezentaciju za Svetsko prvenstvo 2002. godine“, dodao je Pešić i otkrio zanimljiv podatak.
„Nas dvojica smo među retkima na svetu koji su osvajali evropska i svetska prvenstava u različitim kategorijama. On kao igrač, ja kao trener“.
Žarko Paspalj kaže da je posle 16 sezona provedenih u NBA ligi Divac mogao i ranije da bude primljen u Kuću slavnih.
„On je igrač koji ima najviše sezona u NBA ligi sa ovih prostora i napravio je ozbiljne rezultate. Ostavio je dubok trag u jugoslovenskoj i srpskoj košarci“, kazao je Paspalj.
Upravo su Divac, Paspalj i Dražen Petrović činili tada jugoslovenski košarkaški trio koji je u leto 1989. zakoračio „preko bare“.
„Ukazala nam se šansa i mi smo pokušali da je iskoristimo, ostali Evropljani su nastavili tim putem“, objasnio je Paspalj.
Za razliku od Divca njegova NBA karijera se završila posle godinu dana, dok je Petrović 1993, tada kao ozbiljan NBA igrač, poginuo u saobraćajnoj nesreći.
Komentator Sport kluba Darko Plavšić ističe da je Divac pokrenuo Sakramento krajem prošlog veka i napravio pobedničku ekipu.
„Divac je stavom i harizmom pokazao da košarkaši sa ovih prostora, mogu da pružaju partije u NBA ligi kao da su oduvek tamo“, kaže Plavšić.
I zaista, od 1999. do 2004. godine navijači u Srbiji, pa i širom Balkana su pomno pratili igre Sakramenta, a uz Divca tu su bila još dvojica Evropljana – Predrag Stojaković i Turčin Hidajet Turkoglu.
„Ta generacija Kingsa je bila zaista posebna ekipa za gledanje i prilično omiljena na ovim prostorima“, dodao je Plavšić.
Iako je NBA bila takmičenje u kojoj je proveo najveći deo karijere, Pešić tvrdi da to nije jedini razlog za priznanje.
„Ima ih na hiljade koji su toliko dugo igrali u NBA, pa nisu u tom društvu. Uostalom Dražen Dalipagić je ušao u Kuću slavnih, a nikad nije igrao u Americi“.
Krajem 80-tih godina prošlog veka i američka javnost je počela da se upoznaje sa jugoslovenskom košarkom.
„Mi smo bili napredna košarkaška generacija koja je napravila nešto potpuno drugačije, a onda je došlo do raspada Jugoslavije i svako je krenuo svojim putem“, objasnio je Paspalj.
Dugačak i trnovit put je prešao Divac iz rodnog Prijepolja do svetla Los Anđelesa, pa kasnije Šarlota i Sakramenta.
„Rad sa njim je predstavljao veliko zadovoljstvo, počeli smo kada je imao 15, 16 godina. Bio je talentovan, ali bez velikih atletskih sposobnosti“, kaže Pešić.
Lejkersi su ga izabrali u prvoj rundi drafta 1989. godine, a prethodno su ga skautirali dok je igrao za beogradski Partizan.
„Divac je bio centar sa glavom plejmejkera. On je ‘stvarao’ igrače oko sebe i svima im pomagao“, kaže trener koji je sa Divcem 1987. postao svetski omladinski šampion.
A 15 godina kasnije u nečemu što je bila Divčeva „labudova pesma“ u Indijanopolisu poslednji put u istoriji Jugoslavija je postala svetski prvak.
Divac je tada igrao kao mladić, iako su mu već bile 34 godine.
U četvrtfinalu su Plavi pobedili domaćina i bio je to prvi poraz Amerikanaca od 1990. godine.
„Rekao sam mu da mu je ona utakmica sa Amerikancima u Indijanopolisu najbolja u životu“, istakao je Pešić.
„Odgovorio mi je kroz smeh: ‘Bilo je i boljih’.
„Možda za neke druge, ali za mene je ova najbolja“, nije se dao Pešić.
I lauerat Divac je priznao da još nije svestan u kakvo će društvo da uđe.
„Sjajan je osećaj, nisam mogao da verujem. Cela porodica je bila srećna. Košarka je veliki deo mog života i uvek sam se trudio da joj vratim na najbolji način“, rekao je Divac za ESPN.
On je označio Los Anđeles Lejkerse kao najzaslužnije za njegov uspeh u najjačoj ligi na svetu.
Nejsmitova Kuća slavnih je osnovana 1959. godine u Springfildu u američkoj državi Masačusets.
Ime je dobila po Džejmsu Nejsmitu koji je izmislio košarku.
Paspalj kaže da je ova institucija pokazala da ceni košarkašku tradiciju i istoriju.
„Dodatnu težinu ima kada dobiješ to priznanje a dolaziš iz male i daleke zemlje“, ističe on.
„To je kao nagrada za košarkaško životno delo. Čovek koji dobije tu titulu mora da bude ponosan na sebe i ono što je uradio“, kaže Paspalj.
Plavšić dodaje i da je Divac bio jedan od prvih koji je Amerikancima pokazao da su Evropljani podjednako talentovani za ovaj sport.
„To je važno priznanje i za srpsku košarku. I to zasluženo jer je dala značajan doprinos razvoju ovog sporta“, smatra Plavšić.
A Svetislav Pešić je zaključio da, iako je Divčev ulazak u Kuću slavnih veliko dostignuće, taj uspeh ne sme da se uzima zdravo za gotovo.
„Čudni smo. Nama sve to deluje uobičajeno – i Kuća slavnih i svetska i evropska prvenstva. A verujem da 80 posto ljudi ne zna da je Dalipagić prvi sa ovih prostora koji je to postao“.
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0