
Posedovanje radnog stola, dobre ocene i visoka očekivanja roditelja, kao i to da li je dete srećno u školi – ključni su faktori koji utiču na to da li će dete da studira.
Studija istraživača iz Hrvatske pokazuje da su ovi faktori značajniji od broja dece u razredu, škole, proseka ocena i bogatstva u delu grada u kom deca žive.
Istraživači kažu da nalazi upućuju na to da trud treba da budu usmeren na pojedince, pre nego na nivo škola.
Studija je obuhvatila više od hiljadu učenika.
Istraživači sa Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pitali su 1.050 učenika starosti 13, 14 i 15 godina iz 23 gradske škole Zagrebu da odgovore na sledeća pitanja:
Istraživači su u obzir uzeli i podatke poput ocena, veličine škole i razreda, prosečnih ocena u svakoj školi i cena nekretnina u delovima grada u kojima učenici žive
Otkrili su da nijedan od faktora na nivou škole nije imao nikakav uticaja na želju učenika da nastave obrazovanje na fakultetima.
Ali nekoliko faktora koji su povezani sa roditeljima i porodičnim životom jeste značajno.
Ulogu delimično igra i pol – pa tako devojčice više od dečaka žele da studiraju.
Dobre ocene su, međutim, imale najjači uticaj na želju učenika da nastave obrazovanje.
Značajan faktor bilo je i to da li su srećni u školi.
„Glavni nalazi iz ovog istraživanja pokazuju da nijedna od varijabli koja se tiče same škole nije uticala na težnje učenika da nastave obrazovanje.
„Drugim rečima – učenici sličnih individualnih karakteristika koji idu u različite škole, verovatno će imati slične težnje kada je o visokom obrazovanju reč“, navodi se u studiji.
Istraživači kažu da je značajan nalaz i da roditelji mogu da imaju uticaj na težnje deteta isticanjem očekivanja o obrazovanju deteta i obezbeđivanjem osnovnih uslova za rad i učenje (poput radnog stola).
„Sa stanovišta jednakih mogućnosti, otkriveno je da zaposlenje roditelja i nivo obrazovanja nemaju uticaj na težnje učenika.“
Istraživači, međutim, navode da je većina roditelja dece koja su učestvovala u studiji zaposlena i živi u Zagrebu, glavnom gradu i univezitetskom centaru Hrvatske.
„Treba istaći da je moguće da bi rezultati bili drugačiji da je istraživanje urađeno među ljudima koji žive u ruralnim sredinama i manjim gradovima u kojima nema visokoškolskih ustanova, gde socioekonomski status može da ima mnogo veći uticaj na težnje ja visokom obrazovanju“, navode.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Obrazovne studije.
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0