
„Nije normalno da imamo ovako visoku stopu nasilja nad ženama. Nije normalno da žene ne mogu da učestvuju ni u jednom procesu donošenja odluka“, kaže Jasnim Bjornum, pokretačica kampanje za ravnopravnost polova u Vanuatu.
Parlament njene pacifičke zemlje koju čini 80 ostrva ima 52 poslanika. Svi su muškarci.
Vanatu je jedna od tri zemlje na svetu čijim parlamentima vladaju samo muškarci.
„Naša pitanja i naši prioriteti uopšte nisu zastupljeni u parlamentu“, kaže Bjornum.
Zbog toga je 2016. godine pokrenula platformu na Internetu, Sista, sa ciljem da informiše žene o njihovim pravima i obavezama.
Žene Vanuatua koje žele da se bave politikom suočavaju se sa bezbroj prepreka zbog činjenice da tradicionalni „saveti“ i dalje imaju veliku ulogu, posebno u većinskim, seoskim sredinama.
Savete, koji preporučuju kandidati za parlament, vode muškarci.
„U svim partijama su muškarci. Oni i biraju kandidate za parlament“, kaže bivša poslanica Hilda Lini.
Linda je prva žena iz Vanuatua koja je izbrana za poslanicu u parlamentu 1987. godine. Bila je poslanica 11 godina, u tri mandata. Ona je jedna od samo pet žena koje su osvojile poslaničke mandate.
Kaže da to što nema žena u parlamentu negativno utiče na donošenje odluka bitnih za zemlju.
„Trebalo je devet godina da se donese Zakon o zaštiti porodice, međutim on se i dalje ne sprovodi kako treba“.
Parlamenti još dve države takođe nemaju poslanice – ostrva u Tihom okeanu, federalne države Mikronezije i Papua Nova Gvineja.
Ali žene Vanuatua žele da dostignu socijalnu i ekonomsku jednakosti polova.
„Poštujemo veoma stroge hrišćanske vrednosti. Muškarci veruju da su glava kuće, a da su žene na drugom mestu“, kaže Bjornum.
Ona kaže da se u parlamentu dosta govori protiv žena.
BBC reporter koji je posetio ovu državu kaže da je uobičajeno da muškarci uzimaju novac koji žena zaradi.
Prema podacima Svetske banke iz 2017. godine, 60 odsto stanovništva ove ostrvske zemlje je imalo struju, a trećina dece ima problema s rastom zbog neuhranjenosti.
Svetska banka smatra da je smanjenje rodne neravnopravnosti bitno za razvoj zemlje u budućnosti.
Vanuatu ima 275.000 stanovnika i visoku stopu nasilja nad ženama.
„Jedna od tri devojke je iskusila neku vrstu seksualnog nasilja pre 15. godine, 60 odsto muškaraca je u zatvoru iz istog razloga, a u 90 odsto slučajeva, žrtva je poznavala počinitelja“, kaže Bjornum.
Prema njenim rečima, 98 odsto slučajeva nikad nije došlo do suda, a oni koji jesu, koriste metod „pomirenja“, odnosno kada nasilnik da nekoliko svinja, kazna se smanjuje.
„Ako ne podržite rodnu ravnopravnost, zemlja se nikad neće promeniti. Tradicija u Vanuatuu je veoma jaka“, kaže Bjornum.
Situacija bi mogla da se promeni, smatraju aktivistkinje.
Jedna grupa starijih žena osnovala je Demokratsku stranku Leleon Vanua, koja želi da unapredi položaj žena u ovoj zemlji.
Stranka koju predvodi Hilda Lini podnela je kandidaturu za izbore 2020. godine i vodi kampanju da se ženama dodeli 50 odsto mandata u parlamentu.
„Treba da pokušamo da primenjujemo Ustav koji će omogućiti i muškarcima i ženama i invalidima da učestvuju“, kaže ona.
Iz stranke kažu da se nadaju da će se na listama kandidati naći desetak žena.
U prošlosti, žene su glasale po uputstvima muških članova porodice.
„Rekle smo ženama da je glasanje tajno. I da treba da bude njihova odluka. One ne moraju da kažu mužu ili bilo kome za koga su glasale“, kaže Lini.
Kler Bekton iz programa Napredovanje žena sa Karlton univerzitetu u Otavi u Kanadi, kaže da ne može da dođe do napretka ukoliko je 50 odsto stanovištva isključeno iz političkih i društvenih procesa.
Jedine tri zemlje na svetu u čijim parlamentima ima više žena nego muškaraca su Ruanda sa 61 odsto, Kuba sa 53.2 odsto i Bolivija sa 53.1 odsto.
Glavni izazov za Vanuatu biće prevazilaženje tradicionalnih vrednosti, koje su žene i stavile u drugi plan.
Prema lokalnim posmatračima izbora, ženama je porastao apetit za promenama u politici i društvu. Često su i starije žene uključene u rad na reformama.
„One su u dobrom položaju da se bave time. One ohrabruju mlađe žene“, kaže Jasmin Bjornum.
Lini je ubeđena da je vreme za promene i njena vizija je jasna: „50 odsto u parlamentu treba da su žene. One moraju da učestvuju u stvaranju zakona ove zemlje“.
Ovaj tekst je adaptiran iz BBC programa Biznis Dejli, koji su producirali Vivijen Nunis i Sara Trenor
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
DO NOT DELETE – DIGIHUB TRACKER FOR [49280752]
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0