
Kardinal Džon Henri Njuman sve je bliže kanonizaciji nakon što je papa Franja proglasio i drugo njegovo čudo.
Pre kanonizacije neophodno je da kandidat ima dva autentična čuda. Njumanu je već pripisano izlečenje bolesti kičme jednog muškarca, a sada je dobio zasluge i za izlečenje „nezaustavljivog unutrašnjeg krvarenja“ jedne žene.
Crkva Oratorijuma iz Birmingema sa „velikom radošću“ je objavila dekret pape Franje.
Njuman, rođen 1801. godine, biće prvi engleski svetac posle Četrdeset mučenika, koji su pogubljeni tokom protestantske reformacije u Engleskoj.
Prvo čudo koje je Vatikan pripisao katoličkom preobraćeniku jeste izlečenje đakona iz američkog grada Bostona koji je bolovao od ozbiljne bolesti kičme.
Papa Franja je posle toga proglasio i drugo čudo, rekavši da je Njuman izlečio trudnicu „koja je patila od nezaustavljivog unutrašnjeg krvarenja“.
Njumana je blaženim proglasio papa Benedikt 2010. godine pred nekoliko desetina hiljada ljudi u rodnom Birmingemu nakon što mu je priznato prvo čudo.
Za života, Njuman je bio cenjeni verski učenjak koji je mnogo pomagao siromašnima i bolesnima.
Engleska je 1970. godine poslednji put kanonizovala Četrdesetoro mučenika Engleske i Velsa, grupu katoličkih muškaraca i žena koji su pogubljeni između 1535. i 1679. godine pod zakonima usvojenim tokom engleske reformacije.
Četiri koraka do statusa sveca:
Proces može da počne najmanje pet godina posle smrti kandidata i nalaže ispitivanje dokaza o njegovoj, odnosno njenoj svetosti i radu.
Vestminsterski nadbiskup, kardinal Vinsent Nikols, poglavar Katoličke crkve u Engleskoj, rekao je da je narod „duboko poštovao“ Njumana, pogotovo stanovnici Birmingema koji su „preplavili ulice“ kada je preminuo.
Oratorijum iz Birmingema, verska zajednica koju je Njuman osnovao 1849. godine, saopštio je da je će potvrdu njegove „herojske svetosti podjednako pozdraviti i katolici i anglikanci“.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0