Evropa i energentska kriza: Vlada preporučila Italijanima da malo smanje grajeanje ove zime


A woman turns the heating down

Getty Images

Centralno grejanje će ove zime biti ograničeno u Italiji, čime se ova zemlja pridružila drugim evropskim državama koje su već uvele mere štednje zbog nestašice gasa iz Rusije kojoj su Evropska unija, Velika Britanija i SAD uvele niz sankcija zbog invazije na Ukrajinu.

Prema novoj vladinoj uredbi, zgrade u Italiji biće uskraćene za 15 dana centralnog grejanja.

Italijanima je i preporučeno da smanje grejanje za jedan stepen u stanovima, kao i da ga potpuno isključe na sat dnevno.

Neke zgrade će biti izuzete od ovih mera, kao što su vrtići i bolnice.

Na ovaj potez italijanska vlada se odlučila u trenutku kada se širom Evrope nastoji da se smanji potražnja i povećaju zalihe energije uoči zime.

Mnoge zemlje su zavisne od ruskog gasa, čiji je dotok ograničen zbog rata u Ukrajini.

Pre ruske invazije u februaru, Italija je bila drugi najveći uvoznik ruskog gasa u Evropskoj uniji, čime su obezbeđivali 40 odsto potreba za ovim energentom.

Snabdevanje ruskim gasom palo je na svega 10 odsto, pošto se Rim odlučio za druge izvore energije i tečnog prirodnog gasa.

Kakva je situacija u drugim evropskim zemljama?

Mnoge evropske vlade najavile su slične planove za uštedu energije.

woman and child look at oven

Getty Images

U Francuskoj će domovi i kancelarije biti grejani na maksimalno 19 stepeni, neće biti tople vode u stambenim zgradama, a biće smanjena i temperatura u bazenima i teretanama.

Zabrana otvaranja vrata u klimatizovanim radnjama, koja je ranije bila na snazi u nekim oblastima, proširena je širom zemlje.

Španija je ranije naložila da grejanje ne prelazi 19 stepeni Celzijusa, kao i da se vrata prodavnica zatvaraju kako se ne bi gubila toplota, a da se svetla u izlozima i reklame gase posle 22 sata.

I u Nemačkoj je ranije već uvedena mera ograničenja grejanja na 19 stepeni.

Nemačka je prestala da osvetljava spomenike i zgrade, a vlada je upozorila da bi moglo da bude isključeno grejanje u ulazima, hodnicima i foajeima stambenih zgrada.

Na samitu lidera 44 evropske države u petak u Pragu, razmatrano je i ograničavanje veleprodajnih cena gasa kako bi se zaštitili potrošači.

Mnoge evropske države su već uvele nacionalne granice cena struje za potrošače.

Druge mere su već dogovorene u celom bloku, kao što su vanredni porezi na višak profita koje ostvaruju kompanije za fosilna goriva.

U Velikoj Britaniji, Nacionalna mreža, elektroenergetska i gasna kompanija, upozorila je korisnike da može biti trosatnih restrikcija struje.

Ukoliko dođe do ovakvog, kako kažu, najgoreg scenarija ako energetska kriza u Evropi eskalira, restrikcije će biti u udarnim satima, kada je potrošnja najveća, ali da će kompanija najaviti korisnicima isključenja najmanje dan pre, kao i da će se menjati raspored isključivanja struja.

Britanska vlada je u petak, 7. oktobra odlučila da ove zime ne pokrene javnu informativnu kampanju o smanjenju potrošnje energije nakon što je kabinet premijerke Liz Tras izneo primedbe, rečeno je BBC-ju.

Izvor je rekao da postoji „razumno dobro razvijen plan“ za podsticanje uštede energije u domaćinstvima.

Ali ministar za klimu Grejem Stjuart rekao je da je snabdevanje energijom u Velikoj Britaniji sigurno uprkos upozorenju Nacionalne mreže o potencijalnim isključenjima.

Odeljenje za poslovnu, energetsku i industrijsku strategiju (BEIS) razmatralo je planove da podstakne domaćinstva da isključe uređaje i grejanje kako bi uštedeli energiju kad god je to moguće tokom zime.

Međutim, BBC-ju rečeno da je odeljenje zaustavljeno u realizaciji plana zbog prigovora iz kabineta premijera i Odeljenja za zdravstvo i socijalnu zaštitu.

Koliko je ozbiljna energetska kriza?

Problem za EU ​​je to što ona ima unutrašnje energetsko tržište sa 27 država koje imaju različite energetske sisteme i moraju da se dogovore oko rešenja koje odgovara svima.

Iako su skladišta u EU popunjena oko 90 odsto, nedostatak ruskih energenata značilo bi da će njihovo ponovno punjenje biti teško.

Međunarodna agencija za energetiku kaže da ako se potražnja ne smanji i ne popune zalihe, onda bi nivoi mogli da padnu na između pet i 20 odsto.

Navodi i da će potražnja za gasom u EU ove zime morati da padne za devet odsto u odnosu na prethodne godine da bi se nivoi zaliha u skladištima zadržali iznad četvrtine.

„Mera koja najviše obećava za stvarno smanjenje prosečne cene i dalje je smanjenje potrošnje“, kaže estonska ministarka Rina Sikut.


Pratite nas na Fejsbuku,
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još 450 karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.