
Dok vlada francuskog predsednika ne namerava da odustane od sprovođenja plana o povećanju starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, sa istim žarom se nastavljaju i protesti širom zemlje, a u Parizu došlo je do sukoba policije i demonstranata.
Desetog dana protesta, ponovo je izašlo, prema procenama sindikata, oko pola miliona ljudi u Parizu sa identičnim zahtevom vladi: „Povucite plan o penzijama“.
Zvaničnici negiraju veliki broj i kažu da je bilo nešto više od 90.000 ljudi na ulicama, a da je oko 740.000 u celoj Francuskoj protestvovalo, izjavili su iz ministarstva unutrašnjih poslova.
Dosadašnji protesti su se u prethodnim navratima pretvarali u žestoke obračune sa policijom, koja je ispaljivala suzavac, koristila vodene topove i premlaćivala demonstrante.
Dvadeset sedmoro ljudi je uhapšeno u utorak, 28. marta, rekli su iz policije u Parizu.
Sledeći štrajk je najavljen za 6. april kada će Ustavni savet Francuske, telo koje procenjuje ustavnost zakona, raspravljati o predlogu pomeranja starosne granice za penzionisanje.
I dok sindikati u naftnim rafinerijama i dalje štrajku što je uzrok nestanka goriva na pumpi širom Francuske, sindikat komunalnih službi obustaviće štrajk u sredu, 29. marta.
Hiljade tona smeća ostalo je na ulicama od početka meseca kao posledica štrajka.
U gradu Ren na severozapadu, gde su demonstranti blokirali obilaznicu, zapaljen je i automobil, a takođe je bilo saobraćajnih gužvi u dužini od nekoliko kilometara.
Policija je upotrebila suzavac protiv grupe maskiranih ljudi.
Demonstracije u ostalim gradovima poput Nice i Bordoa navodno su do sada bile uglavnom mirne.
Makronova vlada je nedavno odlučila da progura zakon bez glasanja u donjem domu skupštine, jer je shvatila da za to nema potrebnu većinu.
Vlada se pozvala na ustavni mehanizam, a taj potez je dodatno iritirao protivnike penzionih reformi.
„Ova reforma nije luksuz, nije nešto što pričinjava zadovoljstvo, ali je neophodna“, rekao je Makron prošle nedelje.
Francuski ministar unutrašnjih poslova kaže da očekuju „veoma ozbiljan rizik za javni red“ tokom današnjih demonstracija u pojedinim gradovima, pre svega Parizu, Lionu, Nantu i Bordou.
Žeral Darmanin je rekao da je na ulicama raspoređen rekordan broj policajaca – ukupno 13.000.
Demonstracije širom Francuske bile su uglavnom mirne.
Ali nepopularnost zakona o penzijskoj reformi izaziva talas rastućeg nasilja, u prestonici i nekim drugim gradovima.
U dosadašnjim protestima, uhapšeno je stotine ljudi koji se protive penzionoj reformi i potezima Makronove vlade.
Najnovija istraživanja javnog mnjenja u Francuskoj, sugerišu da se trenutni rejting francuskog predsednika Emanuela Makrona približava najnižem zabeleženom nivou, prenosi agencija Frans pres.
Istraživanje anketne grupe Odoka pokazalo je da samo 30 odsto ispitanika misli da je on „dobar“ predsednik, što je pad za šest procenata za mesec dana, dok ga je 70 odsto ocenilo negativno.
Makronova popularnost se približava najnižem nivou iz decembra 2018. tokom antivladinih demonstracija „Žuti prsluci“, kada je samo 27 odsto ljudi imalo pozitivne stavove o predsedniku.
Francuski predsednik je ranije rekao da demonstranti imaju pravo da izađu na ulice i da je njihov bes uzet u obzir, ali da nije prihvatljivo kada pribegavaju nasilju.
„Mislite li da uživam u usvajanju ove reforme? Ne“, rekao je on.
Naglasio je da nema nameru da odstupi od podizanja starosne granice za odlazak u penziju uprkos tome što je mera nepopularna.
Makron tvrdi da zbog činjenice da je francusko stanovništvo sve starije, sadašnji penzioni sistem nije održiv.
Opozicija se sa tim ne slaže i tvrdi da je budžet stabilan.
Makron je istakao da je kada je on počeo da radi bilo 10 miliona francuskih penzionera, a sada 17 miliona.
„Što duže čekamo, više će se stanje pogoršavati“, dodao je.
Rekao je i da je potreban dijalog sa sindikatima i svim političkim snagama koje su spremne na to.
Opozicija, i leva i desna opcija, pokušala je da izglasa nepoverenje vladi, ali nisu imali dovoljno glasova u skupštini.
Da je izglasano nepoverenje vladi, Makron bi morao da imenuje novog mandatara ili da raspiše parlamentarne izbore.
Pratite nas na Fejsbuku,Tweets by bbcnasrpskom i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0