
Nekadašnji predsednik Egipta Hosni Mubarak je preminuo u bolnici u Kairu u 91. godini.
Bio je na čelu Egipta tri decenije, a svrgnut je sa vlasti 2011, tokom revolucije poznate kao Arapsko proleće.
Proglašen je krivim za saučesništvo u ubistvu demonstranata.
Ta presuda je ukinuta i on je oslobođen u martu 2017. godine.
Njegovu smrt su u utorak potvrdili državni mediji. Ranije tokom dana, portal Al-Vatan preneo da je preminuo u vojnoj bolnici.
Mubarak je krajem januara operisan. Njegov sin Ala rekao je u subotu da je Mubarak ostao na intenzivnoj nezi.
Rođen je 4. maja 1928, a kao tinejdžer je pristupio vojnom vazduhoplovstvu i odigrao jednu od najvažnijih uloga u arapsko-izraelskom ratu 1973. godine.
Posle manje od deset godina, postao je predsednik. Na prethodnog šefa države Anvara Sadata izvršen je atentat.
Mubarak je odigrao i ključnu ulogu u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu.
Međutim, bez obzira na milijarde dolara pomoći koje je Egipat dobio tokom njegove vladavine, nezaposlenost, siromaštvo i korupcija nastavili su da rastu.
Nezadovoljstvo je kulminiralo u januaru 2011. godine, nakon što su slični protesti u Tunisu doveli do svrgavanja tamošnjeg predsednika.
Mubarak je bio prisiljen da odstupi 18 dana kasnije.
Samo godinu dana posle toga, Muhamed Mursi, islamistički političar, pobedio je na prvim egipatskim demokratskim predsedničkim izborima.
Novi predsednik je bio na vlasti manje od godinu dana. Usred masovnih protesta svrgnut je u vojom puču koji je vodio general Abdel Fatah el-Sisi.
General Sisi pobedio je na izborima dva puta. Mursi je preminuo u zatvoru 2019.
Mubaraku je 2012. izrečena doživotna kazna zbog smrti oko 900 demonstranata, koje su ubile snage bezbednosti tokom protesta godinu dana ranije.
On i njegov sin bili su optuženi za korupciju.
Ali presude su ukinute i on je oslobođen 2017.
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0