
Neuređeni birački spiskovi su već decenijama rak rana izbornog sistema u Srbiji i građanima je i dalje prepušteno da sami, uz plaćanje takse, prijavljuju nepostojeće komšije i preminulu rodbinu.
Ni pred izbore 3. aprila situacija nije drugačija – mnogi su u sandučićima pronašli pozive nepoznatim sustanarima, a priča o pokojnicima koji glasaju prati gotovo svake izbore tokom prethodnih nekoliko decenija.
Da bi se ovi fiktivni podstanari iselili iz njihovih domova, građani moraju da odu u lokalnu stanicu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i podnesu zahtev, uz priložen dokaz da su uplatili taksu od 330 dinara.
Dok iz MUP-a kažu da nisu primili nijedan takav zahtev, na adresu Posmatračke misije CRTA pristiglo je dvadesetak prijava, kaže Pavle Dimitrijević, zamenik programskog direktora, za BBC na srpskom.
„To može da utiče na poverenje građana u izborni proces i državu – stvara se zabuna i sumnja da se nešto nelegalno dešava, iako do tih situacija načelno može doći i legalnim putem“, objašnjava Dimitrijević.
Odlukom Vlade Srbije 2020. godine osnovana je Radna grupa za verifikaciju jedinstvenog biračkog spiska, usvojena je i metodologija rada, ali liste glasača i dalje nisu uređene.
U Srbiji će se 3. aprila birati predsednik republike i vodeći ljudi skupštine Beograda, a na vanrednim izborima narodni poslanici i lokalni predstavnici u 11 opština i gradova širom zemlje.
Pravo glasa imaće oko 6,8 miliona ljudi u zemlji i inostranstvu.
Ne treba očekivati uticaj promene adresa birača na konačne rezultate parlamentarnih i predsedničkih izbora, ali bi to moglo da se desi na lokalnim izborima u Beogradu, gde bi trka trebalo da bude „najneizvesnija“, smatra politički analitičar Cvijetin Milivojević.
„Na primer, to može da utiče na to da li će pobeda Srpske napredne stranke biti apsolutna ili relativna“, pojašnjava on za BBC na srpskom.
Proveravajući poštansko sanduče, pojedini birači u Srbiji saznali su da imaju cimere koje do sada nisu upoznali – pronašli su pozive za glasanje upućene nepoznatim ljudima koji su prijavljeni na njihovoj adresi.
„Nekakav Filip dobio uredno poziv za glasanje na mojoj adresi kao da živi u mom stanu, sa mojom porodicom“, objavio je jedan korisnik na Tviteru.
U desetinama objava na društvenim mrežama pominje se slično iskustvo, ali i pitanje šta raditi u takvoj situaciji.
Nekakav Filip dobio uredno poziv za glasanje na mojoj adresi kao da zivi u mom stanu, sa mojom porodicom. Posto nisam upucen o kome se radi moracu sa zenom ozbiljno da popricam?
— Vitez propustene prilike (@DraganNbg)
Nekakav Filip dobio uredno poziv za glasanje na mojoj adresi kao da zivi u mom stanu, sa mojom porodicom. Posto nisam upucen o kome se radi moracu sa zenom ozbiljno da popricam?
— Vitez propustene prilike (@DraganNbg) March 27, 2022
Dobio poziv za glasanje. Ja broj 893, ime mi počinje na BR, supruga 895 i ime počinje na VE.
E sad, ili imamo fantoma sa istim prezimenom i početnim slovima imena na BR ili VA a da ne znamo za njega ili…
Šta raditi?— šalabajzerić (@obbywan73)
Dobio poziv za glasanje. Ja broj 893, ime mi počinje na BR, supruga 895 i ime počinje na VE.
E sad, ili imamo fantoma sa istim prezimenom i početnim slovima imena na BR ili VA a da ne znamo za njega ili…
Šta raditi?— šalabajzerić (@obbywan73) March 27, 2022
Iz Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave pozvali su građane da ovakve slučajeve prijave MUP-u.
Jedinstveni birački spisak i evidencija birača ažuriraju se na osnovu podataka MUP-a o prebivalištu građana, poručili su za BBC na srpskom.
Posmatračka misija CRTA je objavila uputstvo onima koji žele da reaguju – vlasnici doma u kom navodno živi neko za koga nikad nisu čuli, treba da se obrate policiji.
Uz neophodnu dokumentaciju, obavezno je i plaćanje takse od 330 dinara.
„Praksa je da MUP za 10 do 15 dana odgovara na zahtev, ali ne postoji zakonski okvir i može se desiti da odgovor dobijete odmah ili za dva, tri ili pet dana“, kaže Pavle Dimitrijević.
Stoga je „moguće, ali nije izvesno“ da će građani koji podnesu zahtev uspeti da dobiju odgovor do održavanja predstojećih izbora, dodaje.
Ukoliko iz policije stigne potvrde da nema takvog stanara na određenoj adresi, vlasnici mogu da traže odjavljivanje ili pasivizaciju prebivališta.
Za odjavljivanje potrebna je saglasnost onog koji menja adresu, pa je za vlasnike koji ne poznaju prijavljenog na njihovoj adresi mogu da traže pasivizaciju.
„Posledica pasivizacije je uklanjanje tog lica iz biračkog spiska“, dodaje Dimitrijević.
Iz MUP-a nisu odgovorili na pitanja BBC-ja na srpskom koliko traje procedura u slučaju prijave i ima li vremena da se unesu promene u birački spisak.
Odgovor na ovo pitanje nije stigao od Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave do objavljivanja teksta.
Ministarstvo je ranije pozvalo građane da se najkasnije 30. marta obrate lokalnim upravama ukoliko žele da promene podatke u Jedinstvenom biračkom spisku uoči izbora 3. aprila.
Do zaključenja biračkog spiska upis vrši opštinska ili gradska uprava, a od zaključenja do 72 časa pre dana izbora za to je nadležno Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, navodi se o Zakonu o jedinstvenom biračkom spisku.
Pogrešni podaci ne moraju da pokazuju nameru da se ilegalno utiče na izborni proces, kaže Dimitrijević
„Načelno znamo i da je moguće da do ovakvih situacija dođe na legalan način – to mogu biti ljudi koji su davno prijavljeni u nekom stanu koji je prodat ili oni koji su za izbore prijavili boravište kod rođaka ili prijatelja.
„Ipak, pretpostavljamo da ovo može biti i posledica nepreciznosti u evidenciji biračkog spiska“, objašnjava on.
Iako postoji zakonska obaveza da građanima na prijavljenu adresu bude poslato obaveštenje o izborima, taj poziv nije zvaničan dokument, niti uslov za glasanje i nema pravnu težinu, kaže Dimitrijević.
„Važno je samo da su pravilno upisani u birački spisak,
„Ipak, najveća šteta koja može da nastane slanjem poziva za glasanje na adrese gde birači ne stanuju je urušavanje poverenja građana u izbore“, upozorava on.
Milivojević smatra da je „hiperprodukcija fiktivnih prijava prebivališta“ samo jedan od uzroka nepravilnosti na biračkim mestima.
Primedbe opozicionih partija na ovakve nepravilnosti pre može da motiviše njihove birače da izađu u većem broju na izbore, nego što u kratkom roku može da dovede do promene u biračkom spisku, ocenjuje.
Za ozbiljniji pristup rešavanju problema uoči glasanja 3. aprila je kasno, ali za naredni izborni proces nije, saglasni su Dimitrijević i Milivojević.
Nije bilo volje da se „hibridni birački spisak“, uredi tokom perioda svih vlasti u Srbiji od uvođenja višestranačja, smatra Milivojević.
Zbog toga se projektovani i konačni spisak često razlikuju čak i za nekoliko stotina hiljada birača, kaže.
„Opozicija je… propustila priliku da zahtevaju uređivanje biračkih spiskova i onemogućavanje da se istovremeno održavaju lokalni, predsednički i parlamentarni izbori“, dodaje on.
Do rešenja se može doći samo nezavisnom revizijom Jedinstvenog biračkog spiska, što je „ozbiljan proces, koji zahteva vreme, dobru organizaciju i želju državnih organa da se sprovede“, kaže Pavle Dimitrijević.
Tako bi mogao da se utvrdi i broj preminulih koji su upisani, kao i koliko ljudi je izbrisano iz biračkog spiska i onih koji nemaju prijavljeno prebivalište, objašnjava.
„Mi smo započeli tu priču, osnovana je i Radna grupa, ali do realizacije nije došlo zbog pasivnosti državnih organa“, zaključuje Dimitrijević.
Kako glasati u inostranstvu:
Pratite nas na Fejsbuku, Tweets by bbcnasrpskom
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0