
Stanovnici Papua Nove Gvineje već sa 45 godina imaju zdravstvene probleme prosečnih 65-godišnjaka, a osećaju se onako kako se u Francuskoj ili Singapuru osećaju tek sa 76 godina.
Ovo su rezultati obimne studije koju je nezavisni tim naučnika objavio u časopisu Lancet.
Istraživači su analizirali zdravstvene podatke stanovnika 195 zemalja i otkrili da ljudi različitih generacija osećaju kao 65-godišnjaci – u zavisnosti od toga gde žive.
Sa koliko godina će ljudi početi da osećaju zdravstvene probleme poput gubitka kose, srčanog udara i neurodegerativnih oboljenja, značajno se razlikuje od države do države.
Ta razlika može biti veća od tri decenije.
Studija se starenjem bavila uzimajući u obzir zdravlje, ne dugovečnost, pa su istraživači identifikovali 92 bolesti koje dolaze sa godinama i dovode do narušavanja fizičkog i mentalnog zdravlja.
Najčešće su to kardiovaskularne bolesti i rak.
Proračuni su rađeni na osnovu sociodemografskog indeksa (SDI). SDI se zasniva na pokazateljima kao što su prosečan dohodak, obrazovanje i ukupna stopa fertiliteta.
Istraživanje je pokazalo da, pored toga što ljudi u zemljama u razvoju imaju kraći očekivani životni vek, stanovništvo država sa nižim SDI-jem i brže stari.
Analiza je pokazala da bolesti povezane sa starenjem čine više od polovine svih zdravstvenih problema odraslih širom sveta.
„Zdravstveni problemi povezani sa starenjem mogu dovesti do prevremenog penzionisanja, manje radne snage i veće potrošnje za zdravstvo.
„Lideri vlada, kao i ostali koji utiču na zdravstvo, treba da u obzir uzmu i to kada ljudi počinju da pate od negativnih efekata starenja“, kaže dr Anđela Čeng, vodeća autorka studije.
Naučnici kažu da bi sada trebalo usmeriti pažnju na faktore koji mogu odložiti simptome starenja.
To može biti bilo šta, od fizičke aktivnosti, preko prestanka pušenja, do bolje organizacije zdravstvenog sistema.
Oni smatraju da je razumevanje ovih pitanja ključno u borbi protiv izazova koji dolaze sa starenjem stanovništva.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0