
Više od 489.000 ljudi umrlo je do sada od Kovida-19, a trenutno se sprovode brojne studije i ispitivanja mogućih lekova koji bi pomogli obolelima.
Koliko smo, dakle, daleko od tih lekova koji život znače?
Istražuje se više od 150 različitih lekova širom sveta. Većina su postojeći lekovi koji se isprobavaju protiv virusa.
Postoje tri široka pristupa koji se istražuju:
Deksametazon je prvi lek koji je dokazano spasio živote ljudi koji boluju od Kovida-19 i naučnici veruju da je to veliki korak u pravom smeru.
Prvi rezultati pokazuju da ovaj jeftini steriod smanjuje rizik od smrti kod trećine pacijenata na respiratorima i petine onih koji su na kiseoniku.
Infekcija korona virusom stvara upalu, pa telo pokušava da se bori.
Ali imuni sistem se ponekad preoptereti i takva reakcija često može da bude fatalna. Peakcija koja treba da napadne infekciju počne da napada ćelije koje samo telo proizvodi.
Klinička ispitivanja remdesivira, antiviralnog leka prvobitnog napravljenog za borbu protiv ebole, takođe ohrabruju.
Ispitivanje u Americi u kojem je učestvovalo više od 1.000 ljudi pokazalo je da remdesivir skraćuje manifestaciju simptoma sa 15 na 11 dana. Neki učesici su dobili remdesivir, a neki placebo tretman.
To je jedan od četiri leka u ispitivanjima „Solidarnost“, a njegov proizvođač, kompanija Gilead, takođe organizuje sopstvena ispitivanja.
Ipak, iako remdesivir pomaže u oporavku – naučnici tokom dosadašnjih istraživanja još nisu dobili jasnu indikaciju da on može da spreči smrt pacijenata obolelih od Kovida-19.
Lekari smatraju da u ovom trenutku antiviralni lekovi deluju u ranim fazama bolesti.
Britanska vlada je oba leka, deksametazon i remdesivir, učinila dostupnim preko Nacionalne zdravstvene službe (NHS).
Mnogo se o govorkalo, ali ima vrlo malo dokaza, da bi par lekova protiv virusa HIV-a – lopinavir i ritonavir – bio efikasan u lečenju od virusa korona.
Ima nekih dokaza da oni mogu da funkcionišu u laboratoriji, ali studije na ljudima su razočarale.
Kombinacija nije pospešila oporavak, smanjila broj smrti niti umanjila stepen virusa u pacijentima sa ozbiljnim simptomima Kovida-19.
Međutim, budući da se ispitivanje vršilo na izuzetno bolesnim pacijentima (skoro četvrtina njih je umrla), možda je bilo prekasno u fazi infekcije da bi ti lekovi delovali.
Lekovi protiv malarije su sastavni deo ispitivanja i „Solidarnost“, i „Oporavak“.
Hlorokin, i srodni derivat, hidroksihlorokin, možda imaju antiviralna i svojstva umirenja imuniteta.
Ovi lekovi dospeli su u žižu javnosti kao potencijalne terapije za virus korona, uglavnom zahvaljujući tvrdnjama predsednika Trampa, ali i dalje su dokazi o njihovoj efikasnosti vrlo oskudni.
Hidroksihlorokin se koristi i za lečenje reumatičnog artritisa, zato što može da pomogne pri regulisanju imunog sistema.
Laboratorijski testovi su pokazali da on može da inhibira virus korona, a postoje i neki dokazi iz iskustva lekara sa terena koji tvrde da pomaže pacijentima.
Međutim, SZO kaže da ne postoji definitivan dokaz o njihovoj efikasnosti.
Ukoliko imuni sistem pretera u reakciji na virus, on može da izazove upalu u čitavom telu. To pomaže u angažovanju imunog sistema za borbu protiv infekcije, ali preterana reakcija može da izazove kolateralnu štetu u čitavom telu i da se pokaže smrtonosnim.
Ispitivanje „Solidarnost“ istražuje interferon betu, koja bi trebalo da leči multiplu sklerozu i smanjuje upalu. Interferoni su grupa hemikalija koje luči telo kad ga napadne virus.
Britansko ispitivanje „Oporavak“ istražuje deksametazon – tip steroida koji se koriste za smanjenje upale.
Ljudi koji prežive infekciju trebalo bi da u krvi imaju antitela koja mogu da napadnu virus.
Ideja je da se uzme krvna plazma (deo koji sadrži antitela) i da se bolesnim pacijentima daje kao terapija.
SAD je već izlečila 500 pacijenata s onim što se naziva „rekonvalescentska plazma“, dok su druge zemlje počele da im se pridružuju.
Suviše je rano znati kad ćemo imati lek koji će moći da izleči od virusa korona.
Međutim, trebalo bi da počnemo da dobijamo rezultate ispitivanja u narednih nekoliko meseci. To je mnogo ranije nego što ćemo znati da li je vakcina (koja štiti od zaraze umesto da je leči) efikasna.
To je zato što lekari testiraju lekove koji su već razvijeni i zna se da su dovoljno bezbedni za upotrebu, dok istraživanja vakcina počinju od nule.
Neki potpuno novi, eksperimentalni lekovi za virus korona takođe se testiraju u laboratorijama ali još nisu spremni za testiranje na ljudima.
Najočigledniji razlog da se želi lečenje jeste zato što će spasavati živote, ali bi moglo i da omogući ukidanje nekih mera izolacije.
Imati efikasan metod lečenja bi, u suštini, učinilo virus korona blažom bolesti.
Ukoliko bi sprečilo da ljudima koji budu primljeni u bolnicu budu potrebni respiratori, onda bi bilo manje opasnosti od toga da se odeljenja za intenzivnu negu preopterete, tako da kontrola života ljudi ne bi morala da bude toliko rigorozna.
Ako se zarazite virusom korona, simptomi za većinu ljudi će biti blagi i on može da se leči kod kuće ležanjem u krevetu, paracetamolom i obiljem tečnosti.
Ali nekim ljudima je potrebno intenzivnije bolničko lečenje, koje zahteva dodatni kiseonik preko respiratora.
Pratite Džejmsa naTweets by JamesTGallagher
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0