
Austrijske vlasti su mogle da obuzdaju širenje prvih slučajeva korona virusa u Evropi, utvrdila je zvanična istraga.
Slučajevi utvrđeni u dva popularna skijališta u martu ove godine doveli su do hiljada novih, a situaciju su pogoršala „značajno pogrešne procene“, navodi se u izveštaju.
Jedno od skijališta, Išgl, dovodi se u vezu sa slučajevima korona virusa u 45 zemalja, pošto su turisti iz različitih zemalja virus preneli u zemlje u kojima žive.
Predstavnici vlasti su saopštili da su postupale na osnovu tadašnjih saznanja.
„Bilo je grešaka u odlukama koje su imale posledice“, rekao je Ronald Rorer, šef komisije koja je vodila istragu, na konferenciji za novinare u ponedeljak.
„Reagovali su prekasno“, dodao je.
Šta je utvrđeno?
Istražitelji su rekli da su vlasti previše sporo zatvorile odmarališta u Išglu i obližnjem Sent Entonu, kada je postalo jasno da je do širenja virusa došlo.
Grupa skijaša sa Islanda prijavila je simptome Kovida 19 već 3. marta, a do 5. marta vlasti su bile svesne da je verovatno došlo do širenja korona virusa, kaže Rorer.
Prvi slučaj zaraze od korona virusa u skijaškom selu Išgl zabeležen je 7. marta kada je jedan barmen bio pozitivan na testu. Iz Austrijske agencije za javno zdravlje izjavili su da veruju da je bilo pozitivnih slučajeva u odmaralištu već od 5. februara.
„Dobrom procenom, od 8. marta je već trebalo da dođe do zatvaranja barova, zaustavljanja žičara i polazaka turista“, navodi se u izveštaju.
Ali, umesto toga, turisti nisu bili obavešteni, a odmarališta u zapadnom tirolskom regionu ostala su otvorena još nekoliko dana.
Potpuna izolacija u oba odmarališta bila je najavljena tek za 13. mart, a hiljade turista primorano je da se evakuiše za nekoliko sati.
„To je stvorilo paničnu reakciju gostiju i radnika“, rekao je Rorer. „Neki od gostiju uskočili su u svoje automobile i pobegli sve sa pancericama na nogama“.
U izveštaju se navodi da vlada kancelara Sebastijana Kurca nije uspela pravilno da iskomunicira sa lokalnim vlastima, ali i sa stranim turistima.
Ali Rorer je naglasio da su, u nekim aspektima, vlasti reagovale „na odgovarajući način“ na porast slučajeva.
Dodao je da je namera izveštaja bila da Austriji i drugim zemljama omogući da „uče na greškama iz prošlosti“.
Zbog izbijanja epidemije podneto je nekoliko tužbi protiv austrijske vlade.
Grupa za zaštitu potrošača podnela je četiri građanske tužbe, a njeni članovi kažu da se nadaju da će sledeće godine pokrenuti najmanje jednu kolektivnu parnicu u ime na hiljade ljudi koji su bili u odmaralištima.
Iz Udruženja za zaštitu potrošača (VSV), privatne organizacije u Austriji, saopštili su da traže odštetu u iznosu do 100.000 evra.
Vlasti tvrde da su reagovale na odgovarajući način prema informacijama koje su tada bile dostupne.
Piter Kolba, šef VSV-a, rekao je prošlog meseca da su odložen karantin i evakuacija 13. marta doveli do toga da su turisti morali da se odvezu u prebukiranim autobusima, što je dovelo do širenja zaraze.
Dodao je i da je najmanje 32 turista umrlo nakon posete austrijskim odmaralištima.
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0