Korona virus i vakcinacija: Koje vakcine postoje i zašto su važne dve nove


Scientist with syringe and bottle marked "Covid 19"

Getty Images

Masovne vakcinacije protiv korona virusa sprovode se širom sveta i to je najbolji način da čovečanstvo uzvrati udarad u borbi protiv pandemije.

Postoje brojne vakcine, napravljene na potpuno različite načine i one umanjuju rizik da se ljudi razbole, moraju da idu u bolnicu ili da umru.

Krajem januara na svetsku scenu su stupile dve nove vakcine.

Zašto nam je potrebna vakcina?

Prošle je više od godinu dana kako se Kovid-19 pojavio prvi put, a veliki broj ljudi i dalje je veoma ranjiv na virus.

Restriktivne mere u našim životima jedino su što drži vrisu pod kontrolom i smanjuje rizik od širenja zaraze.

Vakcine uče naša tela da se bore protiv zaraze i one predstavljaju izlaznu strategiju u borbi protiv zaraze.

Velika trojka

Tri vakcine koje prednjače na Zapad su Fajzer, Moderna i Oksford AstraZeneka.

Fajzer i Moderna su RNK vakcine – to je novi pristup koji može neverovatno brzo da se razvije.

Ubaci se sićušni deo genetski kod virusa u organizam i on počinje da proizvodi deo korona virusa na koji telo počinje da razvija odbrambeni sistem.

Ove vakcine su odobrene za korišćenje u Velikoj Britaniji, Evropi i Americi.

Oksfordska vakcina se razlikuje za nijansu, pošto koristi bezopasni virus da unese isti genetski materijal u telo.

Ona je odobrena u Britaniji i Evropi.

Oksfordska vakcina je najlakša za skladištenje jer može da se čuva na običnoj temperaturi frižidera.

Sve pomenute vakcine daju se u dve doze, a u Britaniji nadležni žele da ubrzaju da svi što pre dobiju prvu, odlažući davanje druge.


Nove vakcine

Podaci iz opširnih istraživanja za dve nove vakcine nedavno su predstavljeni u javnosti.

Nadležne zdravstvene institucije sada će pregledati i ispitati rezultate i dokumentaciju kompanija Novavak i Jansen, pre nego što odobre upotrebu vakcina.

Jansen vakcina koristi istu tehniku kao Oksfordsa, ali je ključna razlika u tome što se daje samo jedna doza, a ne dve.

Ova činjenica, uz to da može da se skladišti u običnom frižideru i da se planira proizvodnja milijardu doza tokom 2021, mogla bi da dovede do znatno ubrzavanje borbe protiv virusa.

Novavaks je vakcina napravaljena standardnim pristupom – proteini iz virusa i hemikalija koja izaziva odgovor imunog sistema ubrizgavaju se u telo.

Šta radi ostatak sveta?

Postoje i druge vakcine vredne pomena, a trenutno se ne koriste u Evropi i Americi.

Naučnici u Kini razvili su vakcine Sinovak, Kansino i Sinofarm.

Kompanije koje prave ove vakcine potpisale su ugovore sa brojnim zemljama u Aziji i Južnoj Americi.

Oko milion ljudi u Kini već je dobilo prvu dozu Sinofarm vakcine, navode tamošnji mediji.

Sputnjik vakcina, koju je razvio ruski Gamaleja istraživački centar, prvi je objavio rezultate testiranja u kojima se tvrdilo da je to cepivo efikasno protiv Kovida-19.


Da li su sve vakcine podjednako efikasne?

Teško je porediti rezultate proiizvođača pošto su istraživanja testiranja rađena malo drugačije i u različitim fazama pandemije.

Ipak, čini se da sve glavne vakcine efikasne protiv Kovida-19 i smanjuju rizik da ćete se zaraziti, završiti u bolnici ili preminuti.

Ono što i dalje predstavlja veliku nepoznanicu je – da li sprečavaju širenje virusa.

Kako bi naučnici došli do saznanja koji metod daje najbolje rezultate, biće sprovedeni testovi u Britaniji tokom kojih će ljudi ciljano biti zaraženi virusom.

Šta je sa novim sojevima?

Novi sojevi virusa pojavljuju se širom sveta poslednjih nedelja.

Ipak, iz kompanija Jansen i Novavaks tvrde da su njihove vakcine prve u svetu koje nude pravu zaštitu od novih sojeva.

Kod obe vakcine, međutim, nešto je slabiji učinak protiv soja iz Južne Afrike koji se širi zabrinjavajućom brzinom.

Ukupni rezultati su i dalje dobri jasno je da je bolje imati takve vakcine nego nikakve, ali istovremeno jasno ukazuju kako je korona virus šetajuća meta.

Možda ćemo zbog toga u budućnosti morati da promenimo vakcine koje koristimo.

Ko prvi dobija vakcinu?

Sve zemlje prave liste prioriteta na osnovu kojih se odlučuje koje kategorije stanovništva se prvo vakcinišu.

U Britaniji su prvo vakcinisani zdravstveni radnici, ljudi u staračkim domovima i stariji od 80 godina.

Plan je da se prvo imunizuju najstariji i ranjivi ljudi sa teškim kliničkim slikama.

Šta još mora da se uradi?

  • Masovna proizvodnja milijardi doza i distribucija širom sveta
  • Ispitivanja koliko dugo traje zaštita
  • Ispitivanja kakav efekat vakcine imaju na širenje virusa

Pratite Džejmsa ona Tviteru


Pogledajte video o vakcinaciji u Srbiji

korona virus

BBC

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.