
Sahrana kraljice Elizabete Druge i drugi povezani događaji koštali su britansku vladu procenjenih 186 miliona evra (162 miliona funti), saopštilo je Ministarstvo finansija.
Državna sahrana, održana 19. septembra 2022, usledila je posle perioda nacionalne žalosti.
Za to vreme stotine hiljada ljudi posetilo je Vestminster gde je kovčeg sa kraljičinim telom bio izložen.
Najveći deo troškova pokrili su Ministarstvo unutrašnjih poslova (85 miliona evra) i Ministarstvo kulture, medija i sporta (više od 65 miliona evra).
Procenjeni troškovi, koje je objavilo Ministarstvo finansija, odnose se na kraljičinu sahranu i druge povezane događaje, kao i izlaganje kovčega sa njenim posmrtnim ostacima.
Džon Glen, glavni sekretar Ministarstva finansija, rekao je da je prioritet vlade tada bio da obezbedi da „ovi događaji proteknu nesmetano i uz odgovarajućim nivo dostojanstva, kao i da se istovremeno obezbedi sigurnost i bezbednost građana“.
U pisanoj ministarskoj izjavi datoj parlamentu, Glen je rekao da je Ministarstvo finansija obezbedilo dodatna finansijska sredstva tamo gde je bilo potrebno i da su vladama Škotske, Velsa i Severne Irske „u potpunosti“ refundirani njihovi troškovi.
Procenjeni troškovi:
Pošto je kraljica Elizabeta Druga preminula 8. septembra 2022, u 96. godini, proglašena je desetodnevna žalost u Velikoj Britaniji.
Kovčeg pokojne kraljice položen je u katedrali Svetog Džajlsa u Edinburgu 24 sata, pre nego što je njeno telo prevezeno u Vestminstersku opatiju u Londonu gde su hiljade ožalošćenih satima čekale u redu da se oproste od preminulog monarha.
Ljudi su stajali u redovima u Londonu u bilo koje doba dana, često na niskim temperaturama, da odaju počast kraljici, poput nekadašnjeg fudbalera i zvezde engleske reprezentacije Dejvida Bekama.
Vreme čekanja u jednoj fazi je procenjeno na više od 24 sata, a red se pružao od Vestminster Hola, niz reku Temzu i ka jugu, na dužini od skoro jedanaest kilometara.
Veličina državne sahrane i aranžmana oko dana žalosti doveo je do onoga što je policija tada opisala kao „verovatno najveću operaciju u koju će se verovatno upustiti u Velikoj Britaniji“.
Svetski lideri i strani monarsi pridružili su se kraljevskoj porodici na državnoj sahrani u Vestminsterskoj opatiji.
Među članovima kongregacije od 2.000 ljudi bili su kraljičini praunuci, tadašnja premijerka Liz Tras i američki predsednik Džozef Bajden i njegova supruga Džil.
Događaj su pratili milioni ljudi širom sveta.
Bila je to prva državna sahrana od Vinstona Čerčila 1965. i najveća ceremonija od Drugog svetskog rata.
Posle sahrane, kraljičin kovčeg je u povorci prenet do Velingtonovog luka, a zatim na poslednje odredište, do zamka Vindzor i gde je obavljeno opelo.
Sredsta su korišćena kako bi se događaj nesmetano odvijao i ožalošćeni iz Velike Britanije i širom sveta osećali bezbedno, rečeno je iz Dauning strit.
„Naravno, bio je to veliki međunarodni događaj takvog obima i želeli smo da omogućimo ljudima da odaju počast“, dodao je portparol rezidencije premijera.
Pratite nas na Fejsbuku, Tweets by bbcnasrpskom
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0