Majmunske boginje i životinje: Oboleli treba da izbegavaju kontakt s ljubimcima, savetuju stručnjaci


Picture of a gerbil

Getty Images
Skočimiš

Pacijenti sa majmunskim boginjama trebalo bi da izbegavaju bilo kakav kontakt sa ljubimcima 21 dan, navodi se u novim uputstvima britanske Agencije za zdravstvenu bezbednost.

Dosad je potvrđeno 106 slučajeva zaraženih ovim virusom.

Skočimiševi, hrčci i ostali glodari mogli bi da budu posebno podložni ovoj bolesti, kako se bude širila među životinjama.

Vlada Velike Britanije saopštila je da još nije zabaležen slučaj majmunskih boginja kod ljubimaca i rizik je i dalje nizak.

„Zabrinjava to što bi virus mogao da uđe u domaće životinje i da dođe do ping-ponga između njih i ljudi“, rekao je profesor Lorens Jang, virolog sa Univerziteta Vorvik.

„Ako ne budete pažljivi, mogli biste da stvorite životinjski rezervoar za bolest koji može da dovede do vraćanja na ljude i bićemo u lancu zaraze“.

Nove smernice koje je britanska Agencija za zdravstvenu bezbednost izradila zajedno sa drugim zdravstvenim vlastima preporučuju da kućne ljubimce skočimiševe, pacove, miševe i druge glodare treba ukloniti iz domaćinstva, ukoliko je neko od ukućana zaražen majmunskim boginjama.

Karantin bi trebalo da traje 21 dan i za to vreme preporuka je da se životinje redovno testiraju na bolest.

Smatra se da u Velikoj Britaniji ima dva miliona domaćinstava sa nekom vrstom glodara kao ljubimcima, prema podacima iz prodaje.

Ostale kućne ljubimce kao što su psi i mačke treba staviti u izolaciju uz redovne veterinarske kontrole kako bi bili sigurni „da se ne primećuju klinički znaci“.

Slični su saveti Odeljenja za životnu sredinu, hranu i ruralna pitanja.

Oni kažu da „kad god je to moguće“ pacijent treba da izbegava pripremanje hrane ili brigu o životinjama, ako to može da uradi neko drugi u domaćinstvu.

Engleska glavna veterinarska službenica Kristin Midlmis rekla je da dosad nije bilo sumnjivih ni potvrđenih slučajeva majmunskih boginja kod kućnih ljubimaca u Velikoj Britaniji.

„Rizik je i dalje nizak.

„Nastavićemo da pažljivo pratimo situaciju i sarađujemo sa kolegama iz veterine i javnog zdravlja, u Velikoj Britaniji i širom sveta, kako bismo upravljali rizicima u vezi sa zdravljem životinja i majmunskim boginjama“.

Mogući rezervoar bolesti

U odvojenom uputstvu koje je ove nedelje objavio Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC) navodi se da bi kućni ljubimci glodari koji pripadaju pacijentima sa majmunskim boginjama u „idealnom slučaju“ trebalo da budu izolovani u objektima pod nadzorom i testirani na bolest pre nego što im se period karantina završi.

Životinje bi trebalo odbaciti samo kao poslednje sredstvo u situacijama kada izolacija nije izvodljiva, navodi se u dokumentu.

Veći kućni ljubimci, poput pasas, mogli bi da ostanu u karantinu kod kuće uz redovne provere njihovog zdravlja.

Naučnici kažu da se trenutno malo zna o tome kako bi se majmunske boginje ponašale u populaciji kućnih ljubimaca.

Guinea pigs

Getty Images
Smatra se da su morsko prase, pacov, miš i ostali glodari najpodložniji ovoj bolesti

Ali glodari i određene vrsta veverica će verovatno biti u stanju da lakše zakače virus nego ljudi.

ECDC navodi da bi događaj „prelivanja“, u kojem čovek zarazi kućnog ljubimca, potencijalno mogao da dovede do toga da se virus uspostavi u evropskim divljim životinjama, iako se taj rizik opisuje kao „veoma nizak“.

Postoji zabrinutost da bi majmunske boginje mogle postati ono što je poznato kao ‘endemska zoonoza’, gde bolest prelazi s jedne vrste životinja na drugu i stalno je prisutna.

Možda će vas zanimati i ovaj video


Pratite nas na Fejsbuku,
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.