Nobel za novu šansu za lečenje anemije


ronilac

Getty Images
Kako se ćelije prilagođavaju promenama kiseonika

Trojica naučnika koja su otkrila kako nivo kiseonika utiče na ćelije i kako se one prilagođavaju tim promenama osvojila su ovogodišnju Nobelovu nagradu.

Piter Retklif sa Univerziteta Oksford i Frensis Krik instituta, Vilijam Kelin sa Harvarda i Greg Semeze sa Džon Hopkins univerziteta dele nagradu za fiziologiju ili medicinu.

Njihov rad dovodi do novih tretmana za lečenje anemije, pa čak i raka.

Uloga prilagođavanja nivou kisonika istražuje se i u bolestima od otkazivanja srca do hronične bolesti pluća.

Piter Retklif kaže: „Počastvovan sam i oduševljen vešću.

„Ovo je priznanje laboratoriji, onima koji su mi pomogli da je osnujem i sarađivali sa mnom na projektu godinama, mnogima na terenu, a ne manje važno – mojoj porodici zbog tolerancije svih uspona i padova.“

dobitnici nobelove nagrade

Albert and Mary Lasker Foundation.
Oni su osvojili Nobela

Švedska akademija, koja dodeljuje nagradu, saopštila je:

„Osnovni značaj kiseonika razume se vekovima, ali to kako se ćelije prilagođavaju promenama nivoa kiseonika dugo je bila nepoznanica.“

Nivo kiseonika varira u telu, naročito:

  • tokom vežbanja
  • na velikoj nadmorskoj visini
  • nakon što rana prekine dotok krvi

A kada nivo opadne, ćelije moraju brzo da prilagode metabolizam tome.

Šta ovo znači?

Sposobnost tela na prilagođavanje nivoima kiseonika ima ulogu u imunološkom sistemu i u najranijim fazama razvoja u materici.

Nizak nivo kiseonika može da pokrene proizvodnju crvenih krvnih zrnaca ili izgradnju krvnih sudova kako bi se ovo rešilo.

Više crvenih krvnih zrnca znači da je telo u stanju da nosi više kiseonika i zato sportisti treniraju na nadmorskoj visini.

Lekovi koji to oponašaju mogu da budu dobri u lečenju anemije.

Tumori u međuvremenu mogu da otmu ovaj proces da sebično stvaraju nove krvne sudove i rastu.

Dakle, lekovi koji obrnu taj proces mogu pomoći i zaustaviti rak.

„Rad ovih naučnika i njihovih timova otvorio je put ka većem razumevanju ovih uobičajenih, po život opasnih uslova i novim strategijama za njihovo lečenje“, rekao je dr Endru Mari sa Univerziteta u Kembridžu.

„Čestike trojici novih Nobelovih laureata. Zaslužili su to jako.“

Kako je otkriće nastalo?

Nivo hormona eritropoietina (EPO) raste kako nivo kiseonika opada.

Naučnici su otkrili da se to događa pošto je skupina proteina koji se nazivaju faktori inducirani hipoksijom (HIF) menja ponašanje DNK – genetskog koda.

Dalji rad je pokazao da kada je nivo kiseonika bio normala, ćelije su stvarale HIF samo da bi ga uništio drugi protein – VHL.

Ali kada je nivo kiseonika pao, VHL se više nije mogao držati HIF-a, što je dovelo do nakupljanja dovoljnih nivoa da promene ponašanje DNK.


Pratite nas na Fejsbuku i
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još 450 karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.