
Frustrirajuće je: kupite novu našinu za veš, a čim joj istekne garancija – ona se pokvari.
Ne možete da je popravite ili vam se ne isplati, a uređaj može da ode samo u smeće.
Primorani ste da kupite novu, a njome samo doprinosite klimatskim promenama zbog gasova iz staklene bašte koji su oslobođeni u proizvodnom procesu.
Ali pomoć je na dohvat ruke, jer će građani zemalja članica Evropske Unije i nekim državama SAD uskoro dobiti „pravo na popravku“ – na neki način.
Ova odluka mogla bi da obraduje i kupce u Srbiji, jer ako je usvoji Evropska komisija, slična odredba bi mogla da se nađe i u srpskom Zakonu o zaštiti potrošača, kaže za BBC na srpskom Jovan Jovanović iz Udruženja potrošača Forum iz Niša.
„Tehnika je otišla daleko, a zapravo sada imamo mašine za veš koje traju tri, a nekada su trajale po 20 godina.
„Potrošači nam se već godinama žale da – čim im istekne garancija, uređaj im se odmah pokvari. Ispostavilo se da proizvođači ne žele da prave tehniku koja će trajati. Oni žele da se vratite po novi uređaj u prodavnicu.“
Ministarstva životne sredine EU odlučila su da prisile proizvođače da prave robu koja traje duže i koju je lakše popraviti.
Ovi predlozi odnose se na rasvetu, televizore i kućne aparate.
Najmanje 18 američkih država razmatra slične zakone jer se sve više potrošača buni što ne mogu da poprave uređaje, čak ni ako se radi o sitnim kvarovima – jer nema delova ili se ne mogu jednostavno ‘zakrpiti’.
Evropski ministri za životnu sredinu imaju niz predloga koji proizvođače prisiljavaju da prave robu koja traje duže i lakše je popraviti.
Planovi za Direktivu EU o ekologiji su složeni i kontroverzni. Proizvođači kažu da su predložena pravila o popravljanju suviše stroga i da će ugušiti inovacije.
I novogodišnja jelka može da spasi planetu
Koji su najveći ekološki problemi Balkana
Potrošači se žale da je Evropska komisija dozvolila proizvođačima da kontrolišu proces popravke, insistirajući da neke proizvode popravljaju profesionalci pod njihovom kontrolom.
„Ovim se nezavisnim serviserima ograničava pristup rezervnim delovima i informacijama, a to ograničava obim i dostupnost usluga popravke“, saopšteno je iz Evropskog biroa za zaštitu životne sredine (EEB).
Jovan Jovanović kaže da je dodatni problem potrošača u Srbiji što trgovci koji uvoze male kućne uređaje ne uvezu i rezevne delove za njih.
„Ako vam se pokvari televizor, ne možete jednostavno da odete u servis, čak iako imate garanciju, i da vam ga brzo poprave.
„Oni moraju delove da naruče iz inostranstva i onda se to čeka i mesecima, iako zakon propisuje rok do kada moraju da vam ga poprave.“
Jovanović dodaje da im se potrošači žale da im je stari televizor trajao 25 godina, a novi nije dočekao ni prvih pet.
„Ispostavilo se tačnim, i to su svetska istraživanja i dokazala, da se danas prave uređaji koji će vas primorati da stalno kupujete novo.“
Dodaje i da ipak nije jasno „kako će se konkretno proizvođači naterati da prave robu koja duže traje“.
Iz partije Zelenih kažu da zakonodavstvo koje bi se sprovodilo u Evropi i SAD-u predstavlja napredak ka uštedi emisija ugljičnog dioksida i pametnijem korišćenju resursa.
„Nova pravila su definitivno poboljšanje. Smatramo da regulativa može da bude bolja, ali dobra vest je da se političari bave pitanjem koje javnost već dugo prepoznaje kao problem. Nova pravila će koristiti okruženju i uštedeti resurse“, Libi Pejk iz Alijanse Zelenih kaže za BBC.
Politika je vođena nekim zastrašujućim statistikama.
Ovo nije jednostavno pitanje. Aanalitičari kažu da je pravilo – ako je vaš trenutni uređaj star i nije energetski efikasan, ponekad je bolje da ga zamenite novim modelom koji ima oznaku A ili AA. U većini drugih slučajeva, stari model proizvodi manje štetnih gasova.
Vode se i rasprave koliko potrošačima treba dozvoliti da popravljaju aparate. Pokret za pravo na popravku traži da se potrošačima omogući da proizvode mogu u potpunosti da rastave i poprave ih sa rezervnim delovima i savetima proizvođača.
Neki proizvođači strahuju da će neovlašćeni serviseri oštetiti mašine.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0