
U jednom od najtoplijih avgustovskih dana, na ulicama Beograda održana su dva odvojena protesta.
Sedamnaesti put posle pucnjave u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i ubistava u Mladenovcu i Smederevu, od Doma Narodne skupštine šetali su učesnici protesta protiv nasilja, dok su ekološki aktivisti čitavo popodne i veče blokirali most Gazelu.
Protest protiv nasilja u organizaciji dela opozicije kretao se Dečanskom, Makedonskom i Takovskom ulicom do zgrade Radio-televizije Srbije (RTS), a potom i do Trga Nikole Pašića i sedišta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Demonstrantima se ispred RTS-a obratila profesorka iz Zrenjanina Senka Jankov koja je pokušala da odgovori na pitanje „koje su svi sebi postavili – kako se ovo desilo“.
„Odgovor je vrlo jednostavan, nalazi se upravo tamo gde je sve i počelo.
Kolaps prosvetnog sistema se nije desio slučajno i nije se desio preko noći“, poručila je Jankov.
Osim u Beogradu, protesti se ove nedelje održavaju i u drugim mestima širom Srbije.
Penzionerka Milica Stošić redovno dolazi na proteste protiv nasilja, jer veruje u promene, iako joj deca žive u inostranstvu.
„Ovde mora nešto da se desi, ali mora i opozicija da se uozbilji, da naprave neki program koji će privući narod“, kaže 70-godišnjakinja.
Ona je bila među okupljenima koji su više od 100 dana nakon masovnih ubistava centralnim beogradskim ulicama hodali u takozvanoj „medijskoj šetnji“.
Dok je kolona prolazila ispred prostorija dnevnog lista Politika i Radio-televizije Srbije, demonstranti su zviždali i tražili ostavke.
Ostavke su zatražene i ispred sedišta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
U odvojenom protestu, Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS) blokirao je most Gazelu koji spaja dve beogradske obale reke Save.
SEOS se protivi nedavno usvojenim izmenama Zakona o planiranju i izgradnji i traži da Ustavni sud oceni taj akt kao neustavan.
Predstavnik udruženja Ne damo Jadar, članice SEOS-a, Zlatko Kokanović izjavio je agenciji Beta „da je zakon sraman i da omogućava rasprodaju i poklanjanje teritorije Srbije“.
Višesatnu blokadu autoputa kroz Beograd sprovelo je nekoliko desetina ekoloških aktivista.
Protesti „Srbija protiv nasilja“ organizovani su posle dva masovna ubistva na teritoriji Beograda u kojima je ubijeno 19 ljudi, uglavnom dece i mladih.
Demonstranti traže odgovornost vlasti zbog, kako navode, dugogodišnjeg stvaranja ambijenta koji je doveo do porasta nasilja u zemlji.
Međutim, ni posle uporno ponavljanih zahteva, vlast nije pristala da ih ispuni, a u Skupštini Srbije izglasano je poverenje ministru policije Bratislavu Gašiću.
Početkom maja ove godine, u samo dva dana, na teritoriji Beograda dogodile su se dva masovna ubistva koja su potresla i šokirala Srbiju.
Najpre je 13-godišnji dečak, prema policijskoj istrazi, upao u školu koju je pohađao u centru Beograda i ubio devetoro đaka i čuvara i ranio još šestoro dece i nastavnicu istorije.
Jedna od teško ranjenih devojčica je potom preminula, čime se broj žrtava popeo na deset.
Samo dan kasnije, u beogradskoj prigradskoj opštini Mladenovac, osumnjičeni 21-godišnjak iz automatske puške je, kako navodi policija, ubio osmoro i ranio 12, mahom mladih ljudi.
Danima kasnije, jedan mladić je podlegao povredama, pa se i broj žrtava ove tragedije popeo na devet.
Opozicija traži smenu ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića i šefa Bezbednosno-informativne agencije Aleksandra Vulina.
Traži se i smena rukovodstva Javnog servisa Radio-televizije Srbije, svih članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), ukidanje rijaliti programa i emisija koje promovišu nemoral i nasilje na televizijama sa nacionalnim frekvencijama, zabrana štampanih medija koji sadržajem promovišu nasilje, agresiju i krše novinarski kodeks.
Zahteva se i oduzimanje nacionalne frekvencije televizijama Pinku i Hepiju zbog, navode, kršenja zakona i promocije nasilja, agresije i nemorala.
Tokom jednog od prethodnih protesta, demonstranti su išli u šetnju upravo pred zgradu TV Pink.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u više navrata rekao da u zahtevima sa protesta ne postoji nijedan koji se tiče dece.
„Nijedan zahtev se ne tiče prava i položaja naše dece, nastavnika ili bilo koje društvene grupe osim njih političara i jednog tajkuna. To vidite kroz svaki zahtev“, kaže Vučić.
On i drugi predstavnici vlasti i SNS pozivaju na „jedinstvo“, navodeći da je ono „potrebnije nego bilo kada“, ali nazivaju opoziciju i njene pristalice „lešinarima“ jer na ulicama nisu zbog tragedija i suzbijanja nasilja, već da bi došli na vlast.
Vučić je u više navrata rekao da se „na vlast dolazi isključivo na izborima, a ne preko ulice i nasiljem“.
Pogledajte kako je izgledao jedan od prethodnih protesta Srbija protiv nasilja
Pratite nas na Fejsbuku,Tweets by bbcnasrpskom i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0