
Grad Volosovo kod Sankt Peterburga odjekuje objavama preko zvučnika.
Kao i u mnogim drugim gradovima u Rusiji, u Volosovu su oni postavljeni na visoke stubove duž glavne ulice.
Tradicionalno se koriste za puštanje patriotske muzike tokom državnih praznika.
Sada, međutim, imaju drugačiju svrhu.
„Formiraju se dva dobrovoljačka artiljerijska bataljona. Pozivamo muškarce između 18 i 60 godina starosti da se prijave“, odjekuje sa zvučnika.
To je poruka koja se ponavlja širom ove beskrajne zemlje.
Na društvenim mrežama, na televiziji i bilbordima, muškarci se pozivaju da potpišu kratkoročne ugovore sa vojskom kako bi se borili u Ukrajini.
Posle značajnih gubitaka u ovom sukobu, vlasti su pokrenule inicijativu za regrutaciju u rusku vojsku.
Zaustavljam čoveka na ulici u Volosovu i pitam ga da li podržava poziv za dobrovoljce.
„Da! Da sam mlad, išao bih, ali sada sam prestar“, kaže mi on stežući pesnice.
„Treba da ih bombardujemo!“.
Ali većina ljudi u gradu deluje manje entuzijastično.
„Rat je suviše bolan da bi se o njemu i govorilo“, kaže jedna žena.
„Ubijanje braće je pogrešno.“
Pitam je šta bi rekla kad bi se neko iz njene rodbine prijavio.
„Zašto ići? Vratiće se samo kao leševi.“
A mnogi se i vraćaju.
Rusija ne objavljuje zvanične brojke, ali zapadni zvaničnici tvrde da je, otkako je Rusija pokrenula invaziju pre šest meseci, poginulo između 70.000 i 80.000 njenih vojnika.
Da bi privukle sveže regrute, vlasti nude dobrovoljcima ogromne sume novca, placeve zemljišta i čak prestižna mesta za njihovu decu u ruskim školama.
Regruteri posećuju čak i ruske zatvore da bi angažovali zatvorenike obećavajući im slobodu i novac.
Istraživački novinar Roman Dobrohotov kaže da je inicijativa za regrutaciju znak očaja vlasti:
„To nije tip vojnika potreban da bi se pobedilo u ratu. Kremlj se i dalje nada da kvantitet može da nadjača kvalitet.
„Da mogu da uzmu tih stotine hiljada očajnih, zaduženih ljudi i samo ih ubace u ratnu zonu.“
Uprkos primamljivim sumama novca koje se nude potencijalnim regrutima – i do 5.700 evra mesečno, u nekim slučajevima – Roman kaže da je realnost drugačija.
„Ljudi zapravo nikad ne vide taj novac. Oni se sada vraćaju iz Ukrajine i pričaju nama novinarima kako su bili obmanuti.
„To takođe ima uticaja na čitavu situaciju, na nepoverenje u našu vladu, tako da ne verujem da će ova strategija biti uspešna.“
Ali neki su zato ipak požurili da se prijave.
Sin Nine Čubarine Jevgenij napustio je njihovo selo u severnom regionu Karelija da se pridruži dobrovoljačkom bataljonu.
Nina kaže da je njen sin, koji nije imao nikakvo prethodno iskustvo u vojsci, dobio pušku i bio poslat pravo u Ukrajinu.
Poginuo je posle svega nekoliko dana.
Imao je 24 godine.
Nina pristaje da se sastane sa mnom u parku nadomak Moskve, gde je našla honorarni posao u fabrici hleba.
Ona kaže da joj monotoni posao slaganja vekni pomaže da ne misli na sina.
Priseća se kako ga je preklinjala da ne ide u Ukrajinu.
„Pokušala sam da ga odgovorim od toga. Plakala sam, govorila sam: ‘To je rat, poginućeš!’ On mi je govorio: ‘Mama, sve će biti u redu.'“
Nina kritikuje način na koji vlasti regrutuju dobrovoljce za rat u Ukrajini.
„Šalju ih tamo kao glupe piliće! Neki od njih nikada nisu ni držali pušku u rukama. Oni su samo topovsko meso. Generali misle: ‘Imamo dobrovoljca, sjajno, nek ide u juriš!'“ .
Nije svako toliko spreman da se prijavi kao Jevgenij.
Dok putujete po zemlji, ne stičete utisak da ruski narod potpuno stoji iza „specijalne vojne operacije“, kako Kremlj voli da je zove.
Broj automobila na ruskim putevima sa ispisanim proratnim simbolom „Z“ i dalje je relativno mali.
Stručnjaci kažu da je broj dobrovoljaca koji se prijavljuju nizak.
Vojni analitičar Pavel Luzin kaže da ljudi ovde nisu spremni da se žrtvuju za predsednika.
„Problem za Kremlj je što većina pripadnika ruskog naroda ne želi da pogine za Putina ili vaskrsavanje ‘velike imperije’.
„Regrutacija nije moguća u sadašnjim uslovima zato što ne postoji građanski konsenzus oko rata u Rusiji.“
„Uporedite to sa Ukrajinom. Ukrajinci su spremni da se bore.“
Uz zahvalnost Ali Konstantinovoj iz Medijazone.
Pratite nas na Fejsbuku,Tweets by bbcnasrpskom
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0