
U danu kada je šef NATO-a saopšptio da su „sve članice alijanse saglasne da prime Ukrajinu u savez“ dugoročno gledano, mađarski premijer Viktor Orban je to doveo u pitanje.
Stoltenberg je rekao da će se Ukrajina pridružiti NATO-u kada se ruska invazija završi i da je sada prioritet da se pomogne Kijevu da pobedi u ratu protiv Rusije.
Ali Orban je jednom rečju na Tviteru izrazio iznenađenje zbog Stoltenbergove tvrdnje.
„Šta?!“,
What?! https://t.co/j3mJojHHOl
— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) April 21, 2023
mađarski premijer, reagujući izjavu šefa NATO-a.
Širenje NATO-a na istok, a najava ulaska Ukrajine u alijansu bio je jedan od razloga što je Rusija, kako je to obrazložio Kremlj, pokrenula invaziju u februaru 2022.
NATO je vojni savez 31 zemlje, uglavnom evropskih, ali i SAD i Kanade.
Mađarska, kao i sve članice, može da stavi veto na prijem novih članica.
Članice NATO-a, među kojima Mađarska, saglasile su se 2008. da se Ukrajina pridruži alijansi, ali su joj uskratile brzi prijem, čemu se Kijev nadao.
Prema statutu NATO, napad na jednu članicu napad je na sve.
U stvari, to znači da bi, ako bi Ukrajina bila napadnuta, sve članice NATO-a, među kojima i Amerika, pritekle bi u pomoć.
Ali Mađarska, koja je pristupila NATO-u 1999. godine, već je pokazala spremnost da se suprotstavi proširenju alijanse.
Posle meseci odlaganja, podržala je kandidaturu Finske za pridruživanje u martu.
Istovremeno se pridružila Turskoj u blokiranju kandidature Švedske.
Portparol mađarske vlade Zoltan Kovač optužio je u martu švedske zvaničnike da sede na „tronu moralne superiornosti koji se raspada“.
Odnosi Kijeva i Budimpešte su dugo napeti.
Orban je manje kritičan prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu nego drugi zapadni lideri.
Iako je njegova vlada osudila rusku invaziju na Ukrajinu, mađarski lider nije poslao oružje u Kijev.
Mađarska je godinama blokirala ideje o samitu NATO zvaničnika i ukrajinskih vojnih lidera, tvrdeći da je zabrinuta zbog prava govornika mađarskog jezika u zapadnoj Ukrajini.
Stoltenberg je na sastanku u američkoj vazdušnoj bazi Ramštajn u Nemačkoj priznao da pokušaj Kijeva da se pridruži alijansi nije prioritet.
„Sada je glavni cilj, naravno, na tome kako obezbediti da Ukrajina pobedi [u ratu sa Rusijom]“, rekao je on.
„Bez suverene, nezavisne Ukrajine, nema smisla razgovarati o članstvu“, dodao je.
Ali stav Budimpešte verovatno će potpiriti novi spor unutar NATO-a.
Stoltenberg je rekao i da je uveren da bi Ukrajina mogla da povrati zemlju u dugo očekivanoj kontraofanzivi.
„Uveren sam da će Kijev sada biti u poziciji da oslobodi još veću teritoriju“, rekao je on.
Već nekoliko nedelja se govori o tome da će Ukrajina pokrenuti prolećni kontranapad na ruske snage, čija je ofanziva u istočnom regionu Donbasa u velikoj meri zaustavljena.
Zamenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Maljar rekla je u sredu da su neki aspekti planirane kontraofanzive već u toku.
Pratite nas na Fejsbuku,Tweets by bbcnasrpskom
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0