Rusija i Ukrajina: Šta su biološko i hemijsko oružje i hoće li ga Rusija upotrebiti u ratu


Gas mask

Getty Images

Na zahtev Rusije hitno je zasedao Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija u petak kako bi se raspravljalo o tvrdnjama da Ukrajina planira da razvije biološko oružje.

Ukrajina i Amerika su odbacile optužbe kao lažne tvrdnje čiji je cilj da opravda Rusiji upotrebu hemijskog oružja u Ukrajini.

Ukrajina ima zvanične laboratorije gde naučnici rade na zaštiti stanovništva od bolesti poput kovida, saopštila je ukrajinska vlada.

Kada je proglašeno ratno stanje, Svetska zdravstvena organizacija zatražila je od Ukrajine da uništi sve opasne patogene u laboratorijama.

Šta je tačno hemijsko oružje i po čemu se razlikuje od biološkog?

Hemijsko oružje je svaka vrsta municije koja sadrži otrove i hemijske supstance koje mogu da naškode ljudskom organizmu.

Dirty bomb simulation in US

Getty Images

Postoje različite kategorije hemijskog oružja. Gasovi poput fozgena utiču respiratorni sistem, izazivajući gušenje – žrtva se zadavi od sekreta iz sopstvenih pluća.

Plikavci – među kojima su i iperiti – stvaraju opekotine na koži i mogu izazvati slepilo.

Najsmrtonosnija kategorija su nervni agensi – oni ometaju poruke koje se iz mozga produžecima neurona šalju do mišića.

I kapljice mogu biti fatalne. Manje od 0,5 miligrama VX nervnog agensa, na primer, dovoljna je da ubije odraslu osobu.

Sva ova takozvana hemijska oružja mogu biti upotrebljena u ratu stavljanjem u granate, bombe i projektile.

Ali sve to je zabranjeno Konvencijom o hemijskom naoružanju iz 1997, koju je potpisala većina država, uključujući i Rusiju.

Svetska organizacija koja nadzire upotrebu ovakvog naoružanja, Organizacija za zabranu hemijskog oružja, sa sedištem u Hagu u Holandiji, prati nezakonito korišćenje i pokušava da ga spreči.

Bojni otrovi su korišćeni u prošlosti – Prvom svetskom ratu, tokom rata Irana i Iraka 1980-ih godina i nedavno, kada ih je sirijska vlada upotrebila protiv pobunjenika.

Rusija tvrdi da je uništila sve zalihe hemijskog oružja 2017. ali od tada je najmanje dva puta okrivljena da ih je upotrebila u napadima.

Prešli crvenu liniju

Prvi put – u napadu u Salsburiju marta 2018. kada su bivši pripadnik KGB i prebeg Sergej Skripalj i njegova ćerka otrovani nervnim gasom Novičok.

Rusija je negirala da je odgovorna za pokušaj trovanja nekadašnjeg ruskog špijuna i ponudila više od 20 objašnjenja ko bi mogaoda bude krivac.

Istražitelji su utvrdili da su trovanje izvela dvojica operativaca ruske vojne obaveštajne agencije GRU i kao posledica toga, 128 ruskih špijuna i diplomata je proterano iz različitih zemalja.

Zatim u avgustu 2020. istaknuti ruski opozicionar Aleksej Navaljni je takođe otrovan novičokom i jedva je preživeo.

Mogu li oni biti upotrebljeni u Ukrajini?

Ako bi Rusija iskoristila otrovne gasove u ovom ratu, to bi se smatralo prelaskom crvene linije i moguće je da bi izazvalo direktno uključivanje Zapada.

Nema dokaza da je Rusija upotrebila ovo oružje dok je pomagala njenim saveznicima u Siriji protiv pobunjenika, pružajući snažnu vojnu pomoć.

Režim Bašara al-Asada navodno je izveo desetine napada hemijskim oružjem na sopstveni narod.

Činjenica je da ako se vodi rat koji se otegao, u kojem vojnim napadima dugo pokušavate da slomite snage otpora, nažalost, hemijsko oružje je vrlo efikasan način da se to postigne.

Baš se to se dogodilo u Alepu.

Biološko naoružanje

Biološko oružje se razlikuje od hemijskog. To je fraza koja se koristi za opisivanje naoružanja koje može izazvati opasne bolesti poput ebole.

Sarin gas training

Getty Images
Rusija je za vreme Sovjetskog saveza kontrolisala ogromni program sipitivanja biološkog oružja

Problem je što postoji siva zona između rada na zaštiti stanovništvo od štetnih patogena i tajnog rada kako bi mogli da se koristiti kao oružje.

Patogeni – mikroorganizmi koji izazivaju bolesti – mogu biti virusi, bakterije, gljivice i drugi organizmi.

Rusija nije pružila nikakve neposredne dokaze o ukrajinskim nepočinstvima u ovoj oblasti, ali je sazvala sednicu Saveta bezbednosti.

Dok je bila deo Sovjetskog Saveza, Rusija je kontrolisala zaista masivni program biološkog oružja, koji je vodila agencija Biopreparat sa oko 70.000 zaposlenih.

Po završetku Hladnog rata, naučnici su krenuli da ga demontiraju tokom 1990-ih.

Otkrili su da su Sovjeti masovno proizvodili i koristili oružje za antraks, male boginje i druge bolesti pošto su ih testirali na živim majmunima u južnoj Rusiji na granici Uzbekistana i Kirgistana.

Čak su ubacili spore antraksa u bojeve glave interkontinentalnih projektila dugog dometa usmerenih na zapadne gradove.

Prljave bombe

Konačno, u ovoj tmurnoj prozivci nekonvencionalnog oružja, svoje mesto ima i„prljava bomba“ – normalan eksploziv koji je okružen radioaktivnim elementima.

Poznat je kao RDD (radiological dispersal device) – radiološki uređaj za raspršivanje.

To bi mogao biti konvencionalni eksploziv koji nosi radioaktivni izotop kao što je cezijum 60 ili stroncijum 90.

Neće nužno ubiti više ljudi od normalne bombe, barem ne u početku. Ali može ogromnu oblast – potencijalno veličine čitave londonske četvrti – da učini kontaminiranom nedeljama, sve dok ne bude potpuno očišćena.

Prljava bomba je poput psihološkog oružja, napravljena je da izazove paniku među stanovništvom i potkopa moral društva.

Nismo videli da se koristi mnogo u ratu. Ovo je delimično zato što su opasne i teške za rukovanje, a pritom izlažu riziku i onog ko ih upotrebljava.

Možda će vas zanimati i ova priča


Pratite nas na Fejsbuku,
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.