Ruska novinarka i advokat pretučeni u Čečeniji

Naoružani ljudi pretukli su u Čečeniji poznatu rusku novinarku i advokata, nanevši im teže telesne povrede.

Jelena Milašina je novinarka Nova gazete Evropa, kao i članica nevladine organizacije Memorijal, koja je zabranjena u Rusiji, nakon što su je vlasti proglasile „stranim agentom“.

Prema rečima aktivista za ljudska prava, advokat Aleksandar Nemov i Milašina bili su u automobilu kojeg na putu od aerodroma u Groznom presrela grupa naoružanih ljudi i potom ih pretukla i uzela im svu dokumentaciju i opremu,

„Dok su ih tukli, govorili su im: ‘Upozoreni ste. Gubite se odavde i ne pišite ništa'“, navodi se u saopštenju Memorijala, prenosi BBC ruski servis.

Milašina i Nemov su sada u bolnici.

Nemov teško govori i kreće se. Tim protiv torture saopštio je da mu je noga povređena, verovatno od uboda nožem.

Jeleni Milašinoj su slomljeni prsti i povremeno gubi svest, kažu aktivisti za ljudska prava.

„Ima modrice po celom telu, glava joj je obrijana i prekrivena zelenom farbom“, piše Memorijal, organizacija koja je prošle godine bila jedan od dobitnika Nobelove nagrade za mir.

Prema tvrdnjama organizacije, oboje su tukli i šipkama.

Ovo nije napad bandi, više je nego jasno da su napadnuti zbog njihovih aktivnosti, izjavio je Sergej Babinec, šef Tima protiv torture.

Nemov i Milašina odleteli su u Grozni u utorak, 4. jula, kako bi se prisustvovali suđenju supruzi bivšeg sudije Vrhovnog suda Čečenije Zaremi Musajevoj, koju su čečenske snage bezbednosti otele iz Nižnjeg Novgoroda u januaru 2022.

Musajeva je danas osuđena na 5,5 godina zatvora u kaznenoj koloniji, a čečenski lider Ramzan Kadirov je ranije celu njenu porodicu nazvao „teroristima“.

Muž Musajeve je bivši čečenski savezni sudija Sajdi Jangulbajev.

Njihovi sinovi Abubakar i Ibrahim su aktivisti za ljudska prava i opozicionari.

Zarema i Sajdi su bili prinuđeni da napuste Čečeniju još 2017.

Čečenske vlasti povezuju porodicu Janbgulbajev sa pokretom koji otvoreno kritikuje Kadirova.

Njen sin Abubakar Jangulbajev u januaru ove godine predložio je čečenskim vlastima da zatvore njega i da mu sude umesto njegove majke, što je odbijeno.

Zarema Musajeva je pred sudom kroz suze rekla: „Nisam počinila nikakav zločin. Ljudi znaju kakva sam. Alah vidi da je moja savest čista.“


Ovo nije prvi put da je Jelena Milašina napadnuta u Čečeniji.

U februaru 2020. ona i advokatkinja Marina Dubrovina pretučene su u Groznom, gde su došle kako bi prisustvovale suđenju autoru videa „Kako žive Kadirov i njegovi saradnici“.

Ramzan Kadirov je čečenski lider odan ruskom državnom vrhu i zajedno sa čečenskim borcima učestvuje u ratu u Ukrajini.

Milašina je tada za BBC rekla da su čečenske vlasti nezadovoljne njenim pisanjem i da je zato napadnuta.

Ona je dugi niz godina radila za Novu gazetu, dok ovaj medij nije prestao da izlazi u Rusiji, i bavila se istraživačkim novinarstvom.

Većina njenih tekstova je o kršenju ljudskih prava u Čečeniji.

Prema njenim saznanjima koje je objavljivala u ovom listu, bilo je raznih pogubljenja stanovnika Čečenske republike bez suđenja, a pisala je o progonu i mučenju homoseksualaca.

U intervjuu za BBC na ruskom 2017. godine, Milašina je izjavila da je u Čečeniji opasnije biti homoseksualac nego terorista.

Čečenske vlasti su sve njene tvrdnje negirali.


Šta je Milašina govorila o izveštavanju iz Čečenije?

novinarka ruskog servisa BBC-ja Anastasija Lotareva

Nekoliko nedelja pre rata, razgovarala sam sa Jelenom Milašinom koja je napustila Rusiju posle još jedne serije pretnji.

Rizici poznati novinarima u Rusiji, u njenom slučaju, dopunjeni su pretnjama smrću.

Pre 17 godina ubijena je Ana Politkovska, koju je Milašina nazivala svojom učiteljicom, a 2009. godine ubijena je njena koleginica i devojka Natalija Estemirova.

Milašina je dobijala mnogo pretnji, napadali su je i tukli.

U jednom intervjuu je rekla da je napustila porodicu kako ne bi ugrozila najbliže.

U tom razgovoru pitala sam je – kao da sam pretpostavila odgovor – šta biste poručili mladim novinarima koji se zanimaju za Čečeniju i žele da rade u njoj? Sada to verovatno nije moguće?

„Kako mislite da nije moguće?“, odgovorila je i nastavila: „Treba raditi i, naravno, moguće je. Razgovarajte sa ljudima, idite u sudove, na suđenja. Svi zaboravljaju na sudove, a u njima možete da dobijete informacije, samo razgovarajte sa ljudima“.


Pratite nas na Fejsbuku, i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.