
Naoružani ljudi pretukli su u Čečeniji poznatu rusku novinarku i advokata, nanevši im teže telesne povrede.
Jelena Milašina je novinarka Nova gazete Evropa, kao i članica nevladine organizacije Memorijal, koja je zabranjena u Rusiji, nakon što su je vlasti proglasile „stranim agentom“.
Prema rečima aktivista za ljudska prava, advokat Aleksandar Nemov i Milašina bili su u automobilu kojeg na putu od aerodroma u Groznom presrela grupa naoružanih ljudi i potom ih pretukla i uzela im svu dokumentaciju i opremu,
„Dok su ih tukli, govorili su im: ‘Upozoreni ste. Gubite se odavde i ne pišite ništa'“, navodi se u saopštenju Memorijala, prenosi BBC ruski servis.
Milašina i Nemov su sada u bolnici.
Nemov teško govori i kreće se. Tim protiv torture saopštio je da mu je noga povređena, verovatno od uboda nožem.
Jeleni Milašinoj su slomljeni prsti i povremeno gubi svest, kažu aktivisti za ljudska prava.
„Ima modrice po celom telu, glava joj je obrijana i prekrivena zelenom farbom“, piše Memorijal, organizacija koja je prošle godine bila jedan od dobitnika Nobelove nagrade za mir.
Prema tvrdnjama organizacije, oboje su tukli i šipkama.
Ovo nije napad bandi, više je nego jasno da su napadnuti zbog njihovih aktivnosti, izjavio je Sergej Babinec, šef Tima protiv torture.
Nemov i Milašina odleteli su u Grozni u utorak, 4. jula, kako bi se prisustvovali suđenju supruzi bivšeg sudije Vrhovnog suda Čečenije Zaremi Musajevoj, koju su čečenske snage bezbednosti otele iz Nižnjeg Novgoroda u januaru 2022.
Musajeva je danas osuđena na 5,5 godina zatvora u kaznenoj koloniji, a čečenski lider Ramzan Kadirov je ranije celu njenu porodicu nazvao „teroristima“.
Muž Musajeve je bivši čečenski savezni sudija Sajdi Jangulbajev.
Njihovi sinovi Abubakar i Ibrahim su aktivisti za ljudska prava i opozicionari.
Zarema i Sajdi su bili prinuđeni da napuste Čečeniju još 2017.
Čečenske vlasti povezuju porodicu Janbgulbajev sa pokretom koji otvoreno kritikuje Kadirova.
Njen sin Abubakar Jangulbajev u januaru ove godine predložio je čečenskim vlastima da zatvore njega i da mu sude umesto njegove majke, što je odbijeno.
Zarema Musajeva je pred sudom kroz suze rekla: „Nisam počinila nikakav zločin. Ljudi znaju kakva sam. Alah vidi da je moja savest čista.“
Ovo nije prvi put da je Jelena Milašina napadnuta u Čečeniji.
U februaru 2020. ona i advokatkinja Marina Dubrovina pretučene su u Groznom, gde su došle kako bi prisustvovale suđenju autoru videa „Kako žive Kadirov i njegovi saradnici“.
Ramzan Kadirov je čečenski lider odan ruskom državnom vrhu i zajedno sa čečenskim borcima učestvuje u ratu u Ukrajini.
Milašina je tada za BBC rekla da su čečenske vlasti nezadovoljne njenim pisanjem i da je zato napadnuta.
Ona je dugi niz godina radila za Novu gazetu, dok ovaj medij nije prestao da izlazi u Rusiji, i bavila se istraživačkim novinarstvom.
Većina njenih tekstova je o kršenju ljudskih prava u Čečeniji.
Prema njenim saznanjima koje je objavljivala u ovom listu, bilo je raznih pogubljenja stanovnika Čečenske republike bez suđenja, a pisala je o progonu i mučenju homoseksualaca.
U intervjuu za BBC na ruskom 2017. godine, Milašina je izjavila da je u Čečeniji opasnije biti homoseksualac nego terorista.
Čečenske vlasti su sve njene tvrdnje negirali.
novinarka ruskog servisa BBC-ja Anastasija Lotareva
Nekoliko nedelja pre rata, razgovarala sam sa Jelenom Milašinom koja je napustila Rusiju posle još jedne serije pretnji.
Rizici poznati novinarima u Rusiji, u njenom slučaju, dopunjeni su pretnjama smrću.
Pre 17 godina ubijena je Ana Politkovska, koju je Milašina nazivala svojom učiteljicom, a 2009. godine ubijena je njena koleginica i devojka Natalija Estemirova.
Milašina je dobijala mnogo pretnji, napadali su je i tukli.
U jednom intervjuu je rekla da je napustila porodicu kako ne bi ugrozila najbliže.
U tom razgovoru pitala sam je – kao da sam pretpostavila odgovor – šta biste poručili mladim novinarima koji se zanimaju za Čečeniju i žele da rade u njoj? Sada to verovatno nije moguće?
„Kako mislite da nije moguće?“, odgovorila je i nastavila: „Treba raditi i, naravno, moguće je. Razgovarajte sa ljudima, idite u sudove, na suđenja. Svi zaboravljaju na sudove, a u njima možete da dobijete informacije, samo razgovarajte sa ljudima“.
Pratite nas na Fejsbuku, i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0