
Svake godine Unesko uvrsti nove spomenike i oblasti od velikog kulturnog i prirodnog značaja za čovečanstvo na listu svetske baštine.
Ove godine Unesko komitet sastaće se u Bakuu, prestonici Azerbejdžana da odluči ko će dobiti poseban status i zaštitu.
Sastanak se održava 10. jula, a ovo su neki od spomenika i prirodnih znamenitosti za koje se zna da su uvršteni na spisak.
Ova vulkanska oblast obuhvata skoro 14 posto ukupne teritorije Islanda.
Park je pun glečera i ostalih zadivljujućih „čuda“ prirode, uključujući i polja lave i jedinstvenu faunu.
Mnogi ovu oblast opisuju kao „oazu“ u sred Južnog okeana. Raštrkana ostrva takođe su postala deo Uneskove Svetske baštine.
Na ovim ostrvima živi ogroman broj ptica i sisara, uključujući i kraljevske pingvine.
Indijski grad Džaipur opasan je starim zidinama, a nalazi se u severozapadnom Radžastanu. Poznat je i kao „ružičasti grad“.
Mnoge kuće sa doteranim fasadama sazidane su kada je i osnovan grad 1727. godine.
Drevne grobnice, njih 49, koje datiraju iz perioda od trećeg do šestog veka, nalaze se u Osaki.
Humke su različitih veličina i oblika, a u sredini se nalazi ona koja je dobila naziv po caru Nintokuu. To je najveća grobnica u Japanu.
Posle decenija lobiranja, drevni grad Mesopotamije dospeo je na Uneskovu listu.
Zbog političke nestabilnosti u Iraku, radovi na obnovi drevnih ostataka su počeli tek nedavno.
U drevnoj prestonici Mjanmara nalaze se hiljade budističkih hramova, a pitoreskni krajolik dodatno je doprineo da ova lokacija postane pravi magnet za turiste.
Ova ravnica nalazi se u središnjem delu Laosa.
Arheolozi veruju da hiljade tajanstvenih kamenih ćupova potiče iz Gvozdenog doba i da su korišćeni za sahrane.
Sve fotografije su zaštićene autorskim pravima.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0