Ukrajina i Rusija: Kijev snižava starosnu dob za pozivanje u rat, sa 27 na 25 godina


Danish instructors train Ukrainian recruits in an area of Eastern England, Britain, 14 March 2024.

EPA
Danski instruktori obučavaju Ukrajince u regionu istočne Engleske – fotografija iz marta 2024.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski potpisao je zakon kojim se starosna granica za vojnu mobilizaciju snižava za dve godine – sa 27 na 25.

Tokom više od dve godine rata, Kijev se suočava sa velikim gubicima na bojnom polju.

Vlasti u Kijevu pokušavaju da popune vojne redove, nakon što je broj dobrovoljaca opao.

Zelenski je u decembru rekao da je potrebno još 500.000 vojnika.

Pripremajući predlog zakona, Ministarstvo odbrane Ukrajine je pravdalo snižavanje starosne granice za regrutaciju potrebom da se popune rezerve.

Pre ove promene zakona, mobilizacija je važila za Ukrajince između 27 i 60 godina, čak i ako nemaju iskustva u vojnoj službi.

Iako su zakon izglasali poslanici u maju 2023, on nije stupio na snagu jer ga Zelenski nije potpisao.

Nije jasno šta je predsednika navelo da sada potpiše zakon, ali je on ranije upozorio na planove Rusije da će tokom proleća ili leta pokrenuti ofanzivu.

Potpisivanje zakona moglo bi da znači da Kijev namerava da izgradi snažna odbrambena utvrđenja u pripremi za rusku ofanzivu.

Ukrajinske vlasti su se nadale i poručivale da će povratiti delove teritorije koje je osvojila Rusija, kao i da će prekinuti ruske linije snabdevanja Krima, poluostrva koje je Rusija anektirala 2014.

Međutim, ruske snage su zaustavile kontraofanzivu Kijeva prošle godine i sada se strahuje od ruske ofanzive koja bi mogla da bude prelomna.

Ukrajinske političke i vojne vlasti mesecima ukazuju da im nedostaje zapadno oružje i da bez savremenih sistema protivvazdušne odbrane neće moći da se odbrane.

Ukrajina se u velikoj meri oslanjala na zapadnu vojnu pomoć, posebno na rakete dugog dometa i PVO sistema ,ali su dodatne milijarde dolara i evra blokirane u američkom Kongresu i u Evropskoj uniji usled političkih razmimoilaženja.

Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da se više od 600.000 njegovih vojnika bori u Ukrajini, ali nije otkrio koliko ih je tamo izgubilo živote.

Kijev i Moskva su od početka rata tek u nekoliko navrata govorili o sopstvenim gubicima.

U izveštaju američkih obaveštajnih službi objavljenom u decembru procenjuje se da je od početka rata ubijeno ili ranjeno 315.000 ruskih vojnika, što je, kako se navodi, skoro 90 odsto ruskog vojnog osoblja na početku invazije.

Zelenski je u februaru rekao da je 31.000 ukrajinskih vojnika ubijena od početka rata, ali američki zvaničnici procenjuju da je broj poginulih ukrajinskih vojnika iznosio najmanje 70.000 i 120.000 ranjenih.


Pogledajte video: Opasan beg od mobilizacije u Ukrajini


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru, , Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.