Ursula fon der Lejen i ostale nominacije: Ko su kandidati za ključne EU fotelje


Ursula fon der Lejen

Reuters
Ursula fon der Lejen bi mogla da postane prva predsednica Evropske komisije.

Ime Ursule fon der Lejen verovatno se nije pojaviljivalo na početku razgovora evropskih lidera o najboljem kandidatu koji bi zamenio predsednika Evropske komisije Žana-Kloda Junkera.

Međutim, nakon što su propala predložena kompromisna rešenja, nemačka ministarka odbrane izašla je iz senke kao kandidatkinja za najviše mesto u institucijama Evropske unije.

Ako izbor uspe – a imenovanje treba da odobri evropski parlament – Fon der Lejen će biti prva žena koja će preuzeti predsedavanje Komisijom.

Ona će biti odgovorna za predlaganje novih zakona EU, sprovođenje zakona u Uniji i upravljanje trgovinskim sporazumima.

Rođena je u Briselu, a sa porodicom se preselila u Nemačku kada je imala 13 godina. Studirala je ekonomiju na Londonskoj školi ekonomije (LSE), kao i medicinu u Hanoveru pre nego što je počela da se bavi politikom.

Bliska je saradnica nemačke kancelarke Angele Merkel, u čiju se partiju učlanila 2005.

Ima 60 godina i majka je sedmoro dece.

Zalaže se za integraciju i podržava blisku vojnu saradnju unutar EU, a početkom ove godine je izjavila da je „potencijal Evrope da ujedini i promoviše mir“.

Njeno imenovanje za nemačku ministarku odbrane 2013. bilo je neočekivano i usledilo je nakon tri meseca koalicionih razgovora između Demohrišćanske partije i Socijaldemokratske partije.

Od tog trenutka njena popularnost u nemačkoj javnosti je brzo rasla. Kao ministarka odbrane u najindustrijalizovanijoj i najnaseljenijoj zemlji EU, zalagala se da Nemačka poveća vojno učešće u NATO-u.

Međutim, njen mandat na mestu ministarke odbrane nije protekao bez neuspeha.

Otkriveni su nedostaci nemačkih oružanih snaga – od neupotrebljivih podmornica i aviona do nestašice osoblja.


Ostale nominacije

Kristin Lagard – predsednica Evropske centralne banke

Kristin Lagard

AFP
Kristin Lagard bi mogla da bude nova predsednica Evropske centralne banke

Šta treba da radi? Da upravlja Evropskom centralnom bankom, koja je odgovorna za evro i monetarnu politiku Evrozone. Ovu ulogu trenutno obavlja Mario Dragi, kome se pripisuje da je zaslužan za očuvanje evra tokom dužničke krize u Evrozoni.

Ko je ona? Kristin Lagard ima 63 godine i rođena je u Francuskoj. Bila je prva žena na čelu Međunarodnog monetarnog fonda. Na tu poziciju je došla 2011.

Studirala je u Sjedinjenim Američkim Državama pre nego što je diplomirala pravo u Parizu i završila master studije na Institu za političke nauke u Eks en Provansu.

Za francusku ministarku trgovine imenovana je 2005. godine, dok je 2007. preuzela funkciju ministarke finansija.

Šarl Mišel – Predsednik Evropskog saveta

Šarl Mišel

Reuters
Šarl Mišel – Predsednik Evropskog saveta

Šta treba da radi? On treba da predsedava telom sastavljenim od lidera država članica EU koji definišu politički smer zajednice.

Ko je on? Sa 38 godina 2014. postao je premijer Belgije, kao najmlađa osoba na toj poziciji od 1841.

Bio je advokat u Briselu od 1998. i član belgijskog parlamenta od 1999.

Njegov otac Luj Mišel je takođe bio političar i evropski parlamentarac.

Đuzepe Borelj – Šef spoljne politike EU

Đuzep Borelj

EPA
Đuzep Borelj – Šef spoljne politike EU

Šta treba da radi? Treba da koordiniše i da zastupa spoljnu i bezbednosnu politiku EU. Na ovoj poziciji trenutno je Italijanka Federika Mogerini.

Ko je on? Ministar spoljnih poslova Španije ima 72 godine i nominovan je za povratak u evropsku fotelju nakon što je od 2004. do 2007. godine bio predsednik Evropskog parlamenta.

Karijeru je počeo kao član španske Socijalističke partije 1975. godine i ima reputaciju dobrog govornika.

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.