Životna sredina: Jeziv pomor ptica na severu Srbije

Iako snažno podseća, nije scena za Hičkokov film.

Više od 800 uginulih ptica pronađeno je u ataru sela Nakovo kod Kikinde, na severu Srbije prošlog vikenda.

Čekaju se rezultati obdukcije životinja kako bi se utvrdio uzrok uginuća ptica, kažu iz Osnovnog javnog tužilaštva u Kikindi za BBC na srpskom.

Iѕ Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) kažu da se sumnja na masovno trovanje.

„Orintolozi upozoravaju da je ovo do sada najveći pojedinačni pomor ptica nastao zbog trovanja u ovom delu Evrope.

„Gačci i čavke doslovno su padali mrtvi sa niskih bagremova i žbunova gde su provodili noć“, navode u DZPPS.

Uginule ptice je pronašao pčelar Ranko Samardžija.

„Ptice je primetio već kod poslednjih kuća u selu, prvo po putu, onda uz kanal i na kraju kako vise sa drveća.

„Zabrinut zbog bezbednosti pčela, Ranko je snimio sve i okačio na društvene mreže, pa je jasno moglo da se vidi kako se ptice bore za život u krošnjama drveća, ali i mnoge koje ne mogu da polete sa njiva“, kažu iz Društva.

Utihnula polja zbog pomora

„Sve okolnosti ukazuju na masovno trovanje, što će biti potvrđeno laboratorijskim analizama u nadležnom veterinarskom institutu.

„Verujemo da su poljoprivrednici bacali mamac protiv glodara, ali ga nisu ubacili u rupe, kako bi po pravilu trebalo da se radi“, kaže biolog Stefan Prekajski, iz Društva.

Laboratorijske analize će pokazati da li se radi o zabranjenim sredstvima protiv glodara.

U Osnovnom javnom tužilaštvu u Kikindi čekaju rezultate obdukcije ptica.

Direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Milan Ružić prijavio je uginuće ptica Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, tužilaštvu i Jedinici za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine MUP.

„Leševi ptica su pronalaženi na prostoru od oko dva kilometra, uglavnom tamo gde su noćilišta vrana“, kazao je Ružić

Svetska prestonica dugouhih sova

Posmatrači ptica Kikindu nazivaju „svetskom prestonicom dugouhih sova“.

Čak 700 ovih upečatljivih ptica grabljivica – koje su dobile ime po karakterističnim čupercima u ušima zimske mesece provode na drveću oko glavnog trga ovog malog srpskog grada u blizini granice sa Rumunijom.

Međutim, lokalni ornitolozi upozoravaju da bi populacija sova mogla biti ugrožena posle pomora na obližnjim poljima iako među uginulim pticama nije bilo dugouhih sova

Ljubitelji ptica zabrinuti su i kako bi to moglo da utiče na Kikindu, gde dolazi veliki broj turista koji žele da uživaju u najvećem svetskom skloništu dugouhih sova.

Korisni gačci i sive vrane

„Gačci, sive vrane i svrake ekstremno su važan deo prirode u našim atarima, budući da oni prave gnezda i za sebe, ali i za sove i vetruške, koje su glavni kontrolori brojnosti glodara“, govori biolog Prekajski.

Kada stradaju vrane, ptice grabljivice ostaju bez gnezda, napuštaju staništa, a onda eksplodira brojnost miševa i pacova koji napadaju useve.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica pokušava da podstakne poljoprivrednike i lokalne vlasti da sade drveće i živu ogradu, jer to pruža stanište vrstama čiji su glodari plen.

Međutim, strahuje se da poljoprivrednici bacaju zatrovano seme kao vid kontrole štetočina.

U Društvu dodaju da su mrtve ptice vrh ledenog brega problema sa kojima se suočava vojvođanska poljoprivreda.

Obradiva zemlja je preorana, drveće većinom posečeno, a poljoprivredni otrovi desetkovali su populaciju divljih životinja.

„U ovakvim uslovima bezbednost i zdravlje ljudi takođe su ugroženi, jer je održavanje veštačkog balansa, kada se uništi prirodni, moguće samo uz hemijske preparate.

„Na kraju, hteli mi to ili ne, sve će završiti na našoj trpezi“, upozoravaju u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.


Pratite nas na Fejsbuku,
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.