
Novi ambasador Srbije u Americi je Dragan Šutanovac, nekadašnji čelnik Demokratske stranke (DS) i ministar odbrane u vladama Vojislava Koštunice i Mirka Cvetkovića, prenela je državna Radio-televizija Srbije.
Vlada je imenovala i nove ambasadore u Sloveniji – Ivo Vojvodić, u Bugarskoj – Milan Ravić, kao i u Etiopiji – Davor Trkulja.
O imenovanju Šutanovca na mesto ambasadora u SAD, iako on nema iskustva u diplomatiji, nezvanično se govorilo više od godinu dana, što je on nekoliko puta demantovao, rekavši da bi morao ozbiljno da porazmisli o takvoj ponudi.
Uz imenovana nekolicine novih najviših diplomatskih predstavnika Srbije, doneta je i odluka da se Jelena Milić opozove sa mesta ambasadorke u Hrvatskoj.
Nije obrazloženo zašto.
Šutanovac je za ambasadorsko mesto u Vašingtonu predložen na sednici Vlade Srbije 16. januara, samo nekoliko dana uoči inauguracije Donalda Trampa na funkciju 47. predsednika SAD.
Za vek i po diplomatskih odnosa Srbije i Sjedinjenih Država (SAD), mesto jugoslovenskog ili srpskog predstavnika u Vašingtonu bilo je za mnoge diplomate kruna karijere.
Pre imenovanja za ministra spoljnih poslova, Marko Đurić je bio ambasador u Vašingtonu od decembra 2020.
Nekada otvoreni kritičar Srpske napredne stranke (SNS), bivši ministar odbrane Srbije (2007-2012), nekadašnji čelnik Demokratske stranke je jedan od trojice osnivača Saveta za strateške politike (CfSP).
CfSP je nevladina organizacija, osnovana 2019. godine, koja je u proteklih pet godina često kritikovala bezbednosnu politiku Srbije, kao i rad Ministarstva odbrane.
Šutanovac je politikom počeo da se bavi 1997, tokom protesta protiv režima Slobodana Miloševića, kada se učlanio u DS.
Ova stranka ga je, posle medijskih izvštaja o imenovanju, nazvala „preletačem“.
Posle pada Miloševića, bio je poslanik Skupštine Srbije, i ministar odbrane u vladi Vojislava Koštunice, a potom u kabinetu Mirka Cvetkovića.
Tada se bavio se reformom Vojske Srbije koja je potpuno profesionalizovana tokom njegovog mandata, navodi se u njegovoj biografiji na sajtu CfSP.
Proruski političar i potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, koji je bio ministar odbrane od 2017. do 2020, optuživao je Šutanovca za degradaciju Vojske Srbije i uništavanje borbenih vozila.
Do sada nije bilo istraga o ovim tvrdnjama Vulina.
Iako se kao ministar zalagao se za pristupanje Srbije Evropskoj uniji, često je isticao da preduslov za to nije članstvo u NATO.
Tokom njegovog mandata osnovan je i Univerzitet odbrane kao zasebna visokoškolska institucija, a otvorena je i kancelarija Ministarstva odbrane Srbije u Briselu, gde je sedište Evropske unije i NATO alijanse.
Povodom Dana Evrope 2010. godine, nevladina organizacija Prva evropska kuća dodelila mu je nagradu Najevropljanin Srbije.
Priznanje, koje mu je uručeno za uspešno sprovedenu reformu Vojske Srbije, Šutanovac je vratio 2017. godine, rekavši da ne želi da učestvuje u „manipulisanju evropskim vrednostima u trenutku kada EU ima najnižu podršku građana od 2000. godine“.
Nagradu je tada vratio i nekadašnji zaštitnik građana i kandidat na ranijim predsedničkim izborima Saša Janković, u godini kada su se među dobitnicima našli jagodinski političar Dragan Marković Palma, predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež i gradski urbanista Beograda Milutin Folić, saradnici i članovi vladajuće Srpske napredne stranke.
Iste godine, Šutanovac je u sudskom postupku oslobođen optužbi da je prikrivao imovinu – da nije prijavio vlasništvo nad zgradom u centralnom beogradskom naselju Vračar, koju je navodno kupio dok se vodila kao „pašnjak“.
Rukovodstvo DS-a ga je 2021. godine isključilo iz stranke usled neslaganja unutar partije.
Šutanovac je oženjen Marijom, ćerkom popularnog pevača narodne muzike Miroslava Ilića, sa kojom ima dvoje dece.
Jelena Milić (60), osnivačica nevladine organizacije Centar za evroatlantske studije, bila je imenovana za ambasadorku Srbije u Hrvatskoj pre začno tri godine – 16. marta 2022.
U poslednje vreme, Milić je izazvala nekoliko incidenata na događajima u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske.
Najpre je u januaru 2025. demonstrativno napustila božićni prijem Srpskog narodnog vijeća (SNV) zbog jedne rečenice – u kojoj dobitnici glavne godišnje nagrade SMV-a pozdravljaju mlade u Srbiji i njihove proteste.
To je, rekla je, videla kao uvredu države i vlasti koji ona u Hrvatskoj predstavlja.
Ni Radivoje Andrić, reditelj filma „Leto kad sam naučila da letim“, ni književnica Jasminka Petrović, po čijoj je istoimenoj knjizi film napravljen, nisu prisustvovali dodeli godišnjih nagrada Srpskog narodnog veća.
Kao prvonagrađeni za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa poslali su pismo u kojem su, između ostalog, napisali:
„Hvala deci širom regiona koja vide dalje i lepše od nas. I hvala mladima u Srbiji koji nas ovih dana uče kako se leti i kako se svetli.“
Posle aplauza okupljenih u dvorani zagrebačkog hotela, Jelena Milić se razljutila.
U pismu koje je pročitano, Jelena Milić videla je, kaže, direktnu asocijaciju na studentske blokade u Srbiji, pa je ljuta zbog toga božićni prijem demonstrativno napustila.
Krajem februara, učestvovala je na tribini „Tompson über alles“ (Tompson iznad svih) u Zagrebu, koju je organizovalo Srpsko privredno društvo „Privrednik“.
Tokom rasprave sa gostima tribine – Zoranom Pusićem, Ninom Raspudićem i Hrvojem Klasićem – Milić je optužila Hrvatsku za lošije suočavanje sa prošlošću nego što je to slučaj u Srbiji, što je izazvalo negodovanje publike.
Slično je bilo i sredinom marta kada je na jednom skupu kritikovala podršku koju, kako je rekla, hrvatska država pruža koncertima Marka Perkovića Tompsona, pisao je Index.hr.
Istakla je i nedostatak presude o „zajedničkom zločinačkom poduhvatu“ u Srbiji, na šta se, prema njenim rečima, odnosi i jedna Tompsonova pesma.
Rekla je i da je situacija „veoma opasna“ i da zahteva javno prozivanje pojedinaca iz Hrvatske koji, kako tvrdi, „prave probleme po Srbiji“.
Zvaničnici Beograda u više navrata su optuživali upravo Hrvatsku i njene službe da stoje iza višemesečnih antivladinih protesta u Srbiji koji i dalje traju.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk