Koliko se razlikuju mozgovi spavalica i ranoranilaca


A woman turning off an alarm clock

Getty Images
Ko voli da ustaje rano, taj brže misli

Prema istraživanju koje je sprovedeno na Univerzitetu u Birmingemu rad mozga se razlikuje kod spavalica i onih koji vole da ustaju ranije.

Naučnici su do ovog saznanja došli nakon što su skenirali mozgove osoba koje su noćobdije i ranoranilaca. Testiranje je vršeno u periodu od osam ujutru do osam uveče.

Rezultati su pokazali da noćobdije imaju poteškoće da ostanu budne, da imaju slabiju pažnju i da su pospanije tokom dana.

„Borba sa urođenim ritmom“

Naučnici su istraživanju podvrgli 38 osoba, među kojima su i oni koji vole da ostanu budni do kasno i oni koji mogu i vole rano ustajanje (ljudi koji idu u krevet pre 11 sati i oni koji ustaju u 6.30).

Volonterima je rađena magnetna rezonanca kako bi se pratio rad mozga, a tokom dana su zapisivali periode vremena kada bi im se prispavalo.

Jutarnji tipovi su bili manje pospani i reakcije su im bile najbolje i najbrže tokom jutarnjeg testiranja.

Suprotno od njih, noćobdije su bile najmanje pospane oko osam sati uveče.

Glavna istraživateljka Elise Fejser Čajlds sa Univerziteta u Birmingemu kaže da je noćnim pticama teško, jer se prvo bore potiv urođenog ritma ustajanja kada krenu u školu, pa kasnije na poslu.

A man tired at work

Getty Images
Noćobdijama pada koncentracija tokom radnog vremena

Ona kaže da mora da postoji razumevanje za spavalice, jer im je teže da se naviknu na školu, a i na radno vreme tokom dana. „Rano ustajanje može da utiče na njihovo zdravlje i produktivnost.

Oko 40-50 posto populacije više voli kasnije da ide na spavanje i da ustaje posle 8.20.

„Tipičan dan traje od 9 do 17 sati, ali za noćobdije ovo znači manji učinak tokom jutra i pospanost tokom dana.

„Kada bi društvo moglo da bude malo fleksibilnije prema tome kako raspoložemo vremenom, mogli bismo mnogo da učinimo za naše zdravlje“.

Fejser Čajlds kaže da postoje i neka ograničenja kada je ova studija u pitanju.

Testiranje nije obuhvatilo rad mozga kasnije tokom dana, tako da drugi faktori nisu uzeti u obzir, kao što je izbor životnog stila.

Neurolog na Kraljevskom koledžu u Londonu, Alek Nesbit koji nije učestvovao u istraživanju kaže da na rad mozga utiče i unutrašnji sat.

Autori studije uradiće i dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li i koliko ostale regije mozga reaguju kod spavalica i noćobdija.

Istraživanje je objavljeno u časopisu „San“.

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.