
Aljbin Kurti, kosovski premijer, proglasio je pobedu na parlamentarnim izborima, ali njegovo Samoopredeljenje neće moći samo da formira buduću vladu, predviđaju izlazne ankete.
Kurtijeva vladajuća partija osvojila je oko 40 odsto glasova, što je 10 procenata manje nego 2021. godine kada je došao na vlast, prema projekcijama izlaznih anketa.
On je rekao da je uveren da će uspeti da formira vladu.
„Mi smo [pobednici] i ovo je potvrda dobre, prosperitetne i demokratske vlade“, rekao je Kurti okružen pristalicama koji su mahali zastavama Kosova i Albanije u Prištini.
Rekao je da je izborni proces bio demokratski i da nije bilo nikakvih incidenata, a da je to moguće samo zahvaljujući njegovoj vladi.
„Kada smo mi izvršna vlast, nema incidenata i demokratski proces je kvalitetan, slobodan i pošten“, rekao je Kurti.
Optužio je opoziciju da nikada do sada nije vodila takvu kampanju protiv njega i Samopredeljenja, upotrebivši za protivnike izraz „monstrumi“, prenosi Koha.
Međutim, zvanični rezultati su nejasni zbog problema u sistemu Centralne izborne komisije (CIK).
Predsednica Kosova Vjosa Osmani pozvala je CIK da „zaštiti integritet izbornog procesa, obezbeđujući da svaki glas bude pravilno prebrojan“.
Ako Kurtijevo Samoopredeljenje osvoji 42 odsto glasova, kako pokazuje anketa portala Koha, to bi značilo 47 poslaničkih mandata od ukupno 120 mesta u parlamentu.
Očekuje se da Demokratska partija Kosova (PDK) osvoji 21 odsto glasova ili 23 mandata, a Demokratski savez Kosova 20 odsto i 23 mandata.
Alijansa za budućnost Kosova (AAK) i Nisma, koalicija nekadašnjih komandanata Oslobodilačke vojske Kosova Ramuša Haradinaja i Fatmira Ljimaja, mogla bi da računa na šest odsto – sedam mandata.
Dvadeset mandata garantovano dobijaju manjine – deset ide srpskim predstavnicama, deset ostalim manjinskim zajednicama.
Za skupštinska mesta srpske zajednice takmičila se do sada neprikosnovena Srpska lista, koja ima podršku zvaničnog Beograda, ali ove godine uz pet izazivača, od kojih su mnogi ranije bili upravo njihovi članovi.
Iz Srpske liste, koja ima podršku zvaničnog Beograda, tvrde da su osvojili svih 10 mandata u kosovskoj skupštini, koliko ide srpskoj manjini.
To kaže i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
„Preliminarni rezulati pokazuju da smo osvojili više od 40.000 glasova u ovim nemogućim uslovima“, rekao je predsednik te liste Zlatan Elek.
Optužio je vlast Aljbina Kurija za „najprljaviju i najbrutalniju kampanju Srpske liste“.
Vučić je rekao da su rezultati Srpske liste „gotovo neverovatni, pogotovo imajući u vidu sve što je Kurti činio da uništi srpski narod i Srpsku listu“.
Ipak, lider stranke „Za slobodu, pravdu i opstanak“ Nenad Rašić negirao je tvrdnje Srpske liste da je osvojila svih deset mandata u parlamentu.
On kaže da će njegova stranka imati jednog ili više poslanika, prenosi Kosovo onlajn.
Rašić je u dosadašnjoj kosovskoj vladi bio ministar za zajednice i povratak.
Izlaznost na izborima je bila 40 odsto, nešto niža nego pre četiri godine, saopštili su iz Centralne izborne komisije.
Ovo su bili prvi redovni parlamentarni izbori posle 18 godina na Kosovu, jer je na prethodnim izborima 2021. Kurtijevo Samoopredeljenje osvojilo više od 50 odsto glasova.
Sa manjinskim zajednicama imali su stabilnu većinu u parlamentu.
Pre nego što su saopšteni preliminarni, nezvanični rezultati, Kurti je rekao da je uveren da će „naša koalicija će formirati treću vladu“.
„Nastavićemo posao. Pobedili su ljudi, pobedilo je Samoopredeljenje.“
Kurtijeva popularnost je pojačana naporima da se proširi kontrola vlade nad većinskim etničkim Srbima na severu.
Izbori su održani u trenutku neizvesnosti oko američke politike na Zapadom Balkanu, a Kosovo smatra Vašington najvažnijim saveznikom i partnerom.
Rezultati izbora mogli bi da odrede i budući tok dijaloga Beograda i Prištine, koji se duže od decenije vodi pod okriljem Evropske unije, jer Srbija ne priznaje kosovsku nezavisnost.
Iako je poslednjih dana više puta bio na meti kritika Ričarda Grenela, izaslanika za specijalne misije američkog predsednika Donalda Trampa, Kurti se tokom kampanje predstavljao kao branitelj kosovskog suvereniteta dok je kritiku Zapada predstavljao kao umirivanje Srbije.
Delusional.
Relations have never been lower. Albin Kurti has been condemned by the first Trump Administration, the Biden Administration, NATO, the EU, the U.S. Embassy, Anthony Blinken, etc. https://t.co/jiqMrrk18d
— Richard Grenell (@RichardGrenell) February 7, 2025
Međutim, taj stav konfrotacije ga je izolovao na međunarodnom planu i tokom četiri godine na vlasti pogoršali su se njegovi odnosi sa zapadnim saveznicima koji garantuju bezbednost Kosova, uključujuči regionalne partnere poput Albanije, navodi se u analizi tink-tenka Evropski savet za spoljne odnose.
Kurtijevi ključni protivnici su stranke PDK, čiji je osnivač Hašim Tači, nekadašnji portparol Oslobodilačke vojske Кosova, premijer i predsednik Кosova i LDK, koju je osnovao Ibrahim Rugova, politički lider Albanaca sa Кosova krajem 20. veka.
„Njegovi glavni rivali PDK i LDK, koji su bili na vlasti najveći deo vremena u periodu posle sticanja nezavisnosti, predstavljaju tradicionalniji i pragmatičniji prozapadni pristup.
„Te dve partije su za kandidate za premijera stavile kompetentne tehnokrate čistih biografija i obe su usredsređene na obezbeđenje međunarodnog priznanja, ekonomski razvoj i bezbednosne garancije“, piše u analizi.
Svi očekujemo dobre stvari, ali kad se završe izbori to ne bude tako, kaže penzioner Haki Mjekići.
„Kad gledate kampanju, pomislite ‘o kako divne lidere imamo’ kad dođu na vlast budu sasvim drugačiji.“
Ključni problem je pravosuđe, više nego ekonomija, ocenjuje on na putu do glasačkog mesta.
„Od dve penzije uspemo da preguramo mesec“.
Na pitanje očekuju li da nova Vlada poboljša nešto, supruga Isma kaže uz osmeh „skeptični smo“.
U obližnjoj Gračanici, mestu sa većinskim srpskim stanovništvom, gužve su na biralištima, čini se, veće nego u centru Prištine.
Mila Bogićević je rođena u Prištini, a danas živi i radi u Gračanici.
Izbori su šansa za boljitak i opstanak srpskog naroda na Kosovu, kaže.
„Nadam se da će svi Srbi biti složni, jer imaju trajnu želju da ostanu na ovim prostorima“, kaže za BBC.
Glasački listić bio je jedan od većih u regionu.
Osim što se glasač opredeljuje za jednu od 28 lista koje nose brojeve od 111 do 138, mogli su dati i takozvane direktne glasove kandidatima.
Glasači koji nisu na Кosovu mogli su da, dan ranije, glasaju postom ili lično, u ambasadama i konzulatima Кosova.
Po prvi put ove godine, izborna tišina skraćena je samo na vreme dok su birališta otvorena, a ne i dan ranije, kao do sada.
Pet stvari koje treba da znate o parlamentarnim izborima na Kosovu🗳️
Više 👉 https://t.co/7A71lnZBaC pic.twitter.com/ZYRpGklWjb— BBC NEWS na srpskom (@bbcnasrpskom) February 7, 2025
Sedamnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.
Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.
Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.
Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk