Prvo vazdušni udari, pa kopnena operacija: Izraelska vojska ponovo u Pojasu Gaze

Gaza

Reuters

Posle talasa vazdušnih udara, u kojima je za dva dana ubijeno više od 430 ljudi, prema podacima Ministarstva zdravlja pod kontrolom Hamasa, Izrael je nastavio i kopnene operacije u Gazi.

Izraelski vojnici stigli su do koridora Necarim, koji deli severni i južni deo Gaze, saopštila je izraelska vojska.

Cilj operacije je stvaranje „delimične tampon zone između severa i juga Gaze“, kažu iz izraelske vojske.

Novi napad na Gazu označava kraj krhkog sporazuma o prekidu vatre koji je bio na snazi od januara.

Izdate su i brojne naredbe za evakuaciju u oblastima u koje se vojska kreće, što ukazuje da bi uskoro mogla da počne veća kopnena operacija.

Naređenja su izazvala paniku među palestinskim porodicama, od kojih su mnoge bile više puta raseljene tokom rata, ali su se vratile kućama tokom primirja.

Mnoge porodice nose sve što su mogu i odlaze peške ili automobilima da potraže sigurnost daleko od oblasti u koju je stigla izraelska vojska.

U video poruci 19. marta, izraelski ministar odbrane Izrael Kac je izdao „poslednje upozorenje“ ekstremističkoj grupi Hamas, tražeći povratak preostalih talaca.

Izrael kaže da Hamas i dalje drži 59 talaca, od kojih se veruje da su 24 živa.

Kac je ponovio i zahtev za rasformiranjem Hamasa, rekavši da ako nijedan zahtev ne bude ispunjen alternativa će biti „potpuno uništenje i devastacija“.

Dan ranije, izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je će se svi pregovori o prekidu vatre od sada sada odvijati „pod pojačanom vatrom“.

Vazdušni napadi

Najmanje 400 ljudi je poginulo, a više od 600 ranjeno u prethodnim vazdušnim napadima Izraela na Pojas Gaze, saopštilo je Ministarstvo zdravlja pod upravom Hamasa.

Reč je o najvećem talasu vazdušnih udara od 19. januara, kada je primirje stupilo na snagu.

„U skladu sa odlukom političkog vrha, izraelske snage trenutno izvode masovne udare na terorističke mete koje pripadaju terorističkoj organizaciji Hamas u Pojasu Gaze“, saopštile su izraelska vojska i bezbednosna služba Šin Bet.

„Ponovo su otvorili vatru pakla na Gazu“, kaže očevidac iz grada Gaze, opisujući „strah i teror“ posle udara.

Kancelarija premijera Netanjahua saopštila je da će Izrael „od sada delovati protiv Hamasa pojačanom vojnom silom“.

Hamas je optužio Izrael da je poništio sporazum o prekidu vatre“, rekavši da su preostali taoci u Gazi izloženi „nepoznatoj sudbini“.

izraelska vojska, izraelski vojnici, pojas gaze

REUTERS/Amir Cohen
Grupa izraelskih vojnika kod ograde koja razdvaja palestinsku enklavu Pojas Gaze i Izrael

Rozalija Bolen, portparolka UNICEF-a, javila se BBC-ju iz Al-Mavasija, u južnoj Gazi, na dan velikih izraelskih vazdušnih napada .

„Bila je teška noć za sve“, kaže ona za BBC.

Probudili su je zvuci „veoma jakih eksplozija, kuća se tresla“.

„U narednih 15 minuta… čuli smo eksplozije skoro svakih pet, šest sekundi.“

Rekla je da je dok su im iznad glava tutnjali avioni, čula viku i sirene sa ulica.

„Ovim bombaškim napadima prethodila je potpuna blokada snabdevanja, humanitarne robe, goriva, gasa za kuvanje i isključenje struje postrojenju za desalinizaciju vode koje podržava Unicef“, kaže ona.

Deca sa kojima je razgovarala su „duboko pogođena i traumatizovana“ ratom.

Napad na UN

gaza, pojas gaze, izraelski napad na gazu

REUTERS/Hatem Khaled
Prizor iz Kan Junisa, grada u južnom delu Pojasa Gaze, posle izraelskog udara

Ujedinjene nacije su saopštile da su dvoje ljudi, među kojima je i jedan član osoblja UN-a, ubijeni u eksploziji u njihovom kompleksu u Deir al-Balahu.

Iz Ministarstva spoljnih poslova Izraela je rečeno da će pokrenuti istragu, ali su i negirali krivicu.

Kancelarija UN za projektne usluge (UNOPS) saopštila je da je na zgradu koja se nalazila na izolovanoj lokaciji „bačena ili ispaljena eksplozivna naprava“.

Dodaje se da nema potvrde o prirodi incidenta ili vrsti korišćene artiljerije.

Šef UNOPS-a Horhe Moreira da Silva veruje da „ovo nije slučajno“.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je na punu istragu.

Pregovori zapeli, Izrael odlučan da zatre Hamas

Izrael i Hamas nisu uspeli da se dogovore kako da primirje odvedu dalje od prve faze.

Hamas nije pristao na ponovne pregovore o prekidu vatre pod izraelskim uslovima, iako je ponudio oslobađanje živog američkog taoca (i četiri tela), kako bi se primirje produžilo.

Izrael je početkom marta, kako bi pritisnuo Hamas, blokirao svu hranu, gorivo i medicinske zalihe koje ulaze u Gazu.

Visoki zvaničnik Hamasa rekao je Rojtersu da je Izrael jednostrano prekinuo sporazum o prekidu vatre koji je stupio na snagu 19. januara.

Portparol grupe je kasnije rekao da je Izrael odlučio da nastavkom borbi i prekidom perioda relativnog mira žrtvuje sopstvene taoce.

Sada, Izrael pokazuje spremnost da upotrebi vojsku i slom natera Hamas da potpiše sporazum o prekidu vatre koji predlaže sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Izraelski premijer Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac naredili su vojsci da „preduzme odlučnu akciju“ protiv Hamasa, navodi se u saopštenju.

„Naređenje je usledilo posle višekratnog odbijanja Hamasa da oslobodi naše taoce, kao i posle odbijanja svih ponuda specijalnog izaslanika SAD Stiva Vitkofa i posrednika“, saopštila je Netanijahuova kancelarija.

„Izraelska vojska trenutno napada terorističke mete Hamasa širom Pojasa Gaze kako bi postigla ratne ciljeve koje je postavilo političko rukovodstvo, između ostalog oslobađanje svih naših talaca, živih i mrtvih“, dodaje se.

Pozadina sukoba

Palestinske ekstremističke grupe predvođene Hamasom iznenada su 7. okobra 2023. upale na jug Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, a 251 osoba je oteta i odvedena u Gazu.

Palestinski ekstremisti napali su najpre poljanju tik uz Pojas Gaze gde se održavao muzički festival Nova, ubivši i ranivši mnoge posetioce, a potom su krenuli na obližnje kibuce.

Izrael je kao odgovor pokrenuo veliku najpre vazdušnu, a potom i kopnenu ofanzivu, ubivši blizu 50.000 Palestinaca, uglavnom civila, prema Ministarstvu zdravlja koje vodi Hamas.

Krajem februara 2025. godine, izraelska vojna komanda objavila je izveštaj o napadu palestinskih ekstremističkih grupa, priznavši niz sopstvenih grešaka i propusta.

Posle dugog rata, koji se proširio i na druge delove Bliskog istoka, 19. januara ove godine stupio je na snagu prekid vatre.

Dve strane su se usaglasile da u prvih šest nedelja primirja 33 izraelskih talaca razmene za oko 1.900 palestinskih zatvorenika.

Razgovori o prelasku na sledeću fazu sporazuma, prema kojoj bi preostali živi taoci bili oslobođeni, a rat trajno okončan, trebalo je da počnu početkom februara, ali do toga nije došlo.

Do sada je razmenjeno 28 talaca i više od 1.000 zatvorenika.

U Gazi je i dalje oko 60 talaca otetih 7. oktobra, a u pritvoru je i troje ljudi otetih pre više od decenije.

Veruje se da je oko polovine talaca, koji su još u Gazi, živo.

Pogledajte šta je Tramp ranije rekao: „Preuzećemo Gazu, to je mesto za rušenje“

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.