
Kineski i ruski predsednik Si Đinping i Vladimir Putin, razgovaraće o ratu u Ukrajini i drugim „međunarodnim i regionalnim temama“ na sastanku koji će se održati krajem ove nedelje.
Dvojica lidera sastaće se u Uzbekistanu na samitu koji bi trebalo da prikaže političku „alternativu“ Zapadnom svetu, saopštio je Kremlj.
Kineski predsednik prvi put putuje u inostranstvo otkako je izbila pandemija korona virusa 2020. godine.
On će se treći put kandidovati za predsednika Kine, dok su Putinovi odnosi sa Zapadom na do sada najnižim granama zbog Ukrajine.
Si Đinping započinje trodnevno putovanje posetom Kazahstanu.
Potom će se sastati sa Putinom u četvrtak na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO) u Samarkandu, koji će se održati 15. i 16. septembra.
Putin će razgovarati i sa predsednicima drugih zemalja, između ostalih, Indije, Pakistana, Turske i Irana, ali je njegov sastanak sa kineskim liderom „od posebne važnosti“, saopštio je Jurij Ušakov, portparol Kremlja za spoljne poslove.
Samit se održava „u vreme velikih političkih promena u svetu“, rekao je Ušakov.
Kina i Rusija već godinama teže da Šangajska organizacija za saradnju, osnovana 2001. sa četiri bivše centralnoazijske države, postane alternativa zapadnim multilateralnim grupama.
Poseta Sija Đinpinga odvija se usred nove serije zaključavanja gradova u Kini, gde je još na snazi politika nulte tolerancije prema kovidu.
Dok se ostatak sveta otvorio, učeći da živi sa virusom, Peking i dalje zatvara čitave gradove i pokrajine svaki put kada broj zaraženih poraste.
Si Đinping je poslednji put putovao van Kine u januaru 2020. kada je posetio Mjanmar, svega nekoliko dana pre nego što je uveden prvi kovid karantin, u gradu Vuhan.
Od tada je putovao samo jednom, u julu ove godine, kada je posetio Hong Kong.
Putin je takođe retko odlazio u inostranstvo.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru, samo je dva puta putovao van Rusije – u julu se sastao sa turskim i iranskim liderima u Teheranu.
Sa kineskim predsednikom se već jednom sastao ove godine – prethodno su se sreli na Zimskoj olimpijadi u Pekingu u februaru.
Dvojica lidera su tada objavila zajedničko saopštenje u kojem se navodi da prijateljstvo Rusije i Kine „ne poznaje granice“.
Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu svega nekoliko dana kasnije – potez koji Kina nije ni osudila, ni podržala.
U stvari, Peking je saopštio da su obe strane krive za situaciju.
Kina nije u grupi država koja je uvela sankcije Rusiji i trgovina između dve zemlje raste.
Indija i Kina sve više uvoze rusku naftu od početka invazije na Ukrajinu.
Odnosi Kine i Zapada u poslednjih nekoliko meseci su se pogoršali, pogotovo sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno oko ostrva Tajvan.
Kina tvrdi da je ostrvo sastavni deo njene teritorije.
Prošlog meseca, Peking je sproveo petodnevnu vojnu blokadu ostrva kao reakciju na posetu Nensi Pelosi, predsednice Predstavničkog doma američkog Kongresa.
Poznavaoci prilika u Kini tvrde da Si Đinpingovo putovanje posle više od dve godine, uprkos značajnim izazovima kod kuće, među kojima su stroge mere karantina i posustala privreda, pokazuje da je siguran u vlastito upravljanje zemljom.
Analitičari očekuju da će na predstojećem kongresu kineske Komunističke partije u oktobru dobiti i treći mandat.
Analiza Stivena MekDonela, BBC dopisnika iz Kine
Kineski lider je u značajnoj meri smanjio rizik da će se zaraziti korona virusom ne putujući u inostranstvo više od dve godine – pod pretpostavkom, naravno, da već nije bio zaražen ranije, a da mi za to ne znamo).
Ostanak Sija Đinpinga u zemlji takođe je služio i u propagandne svrhe – kao poruka stanovnicima Kine da ni oni ne treba da putuju u inostranstvo tokom ovog kriznog perioda.
Sada kada je Si odlučio da ponovo putuje, znači li da partija smatra da je sada bezbedno da odlazi iz zemlje?
Još jedno pitanje: ako nije bilo bezbedno pre godinu dana, zašto sada jeste?
Takođe, da li će snimci Sijevih putovanja u druge zemlje dovesti do ukidanja ograničenja kineskim državljanima da odlaze u inostranstvo?
Kineske vlasti ne obrazložu ovakve odluke, tako da nikad ne znamo šta tačno stoji iza njih.
Ipak, Sijevo putovanje će se u Kini doživeti kao mali nagoveštaj da bi mere uskoro mogle da budu ublažene.
Pišem „mogle“, jer i ako vlada namerava da u nekom trenutku okonča strogu strategiju borbe protiv korona virusa, to svakako ne deli sa javnošću.
SCO je evroazijska politička, ekonomska i bezbednosna organizacija koju su 2001. osnovali Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan.
Iran razmatra da se uskoro pridruži ovoj grupi.
Zemlje članice će na samitu razgovarati o trgovini, a Kina se smatra velikim ulagačem u region preko inicijative „Pojas i put“.
Peking odavno namerava da otvori nove železničke trase zbog trgovine sa Evropom, dok centralnoazijske zemlje žele bolju povezanost sa Kinom.
Početkom godine, Kirgistan je saopštio da će 2023. početi izgradnju nove železničke trase koja će zemlju povezati sa Kinom i Uzbekistanom.
Pratite nas na Fejsbuku,Tweets by bbcnasrpskom
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0