24. mart i sećanje na početak NATO agresije na SR Jugoslaviju

800x600 800x600 Sumatovacka
Napad se dogodio u 11:20 kada se veliki broj građana vraćao sa pijace foto: Komisija za procenu štete od agresije NATO alijanse NA Niš

Na današnji dan 1999. godine u 19:45 počela je NATO agresija na tadašnju Jugoslaviju, a prve bombe pale su na Kosovo i Metohiju, zatim na Beograd, Niš, Novi Sad, Leskovac, Podgoricu, Sombor, Suboticu i Herceg Novi. U brojnim mestima na jugu Srbije danas se odaje pošta nastradalima. U Nišu su položeni venci na spomen-kapelu kod Banovine, u Domu Vojske je planiran prijem porodica poginulih, a pomen je u Hramu Svetog Vasilija Ostroškog, gde je prošle godine otkrivena spomen-ploča poginulim vojnicima i policajcima u Kopnenoj zoni bezbednosti 1998-2003.

Jug Srbije je često bio meta bombi, a u Nišu su se sirene za početak ili kraj vazdušne opasnosti čule 258 puta, stanovnici su pod vazdušnom opasnošću bili puna 52 dana, dok su bombe grad razarale 29 dana i za sobom ostavile srušene mostove, škole, fabrike.

U tom periodu, prema evidenciji naučnog radnika i publiciste Novice Ranđelovića, na osnovu koje je izdao knjigu “Niš u ratnom plamenu” poginulo je 26 civila, teže je ranjeno njih 60, a lakše oko 200.

Uništena su brojna industrijska postrojenja, glavna gradska trafo-stanica i aerodrom, gađane su i kasarna „Stevan Sinđelić“ i civilni objekti poput obdaništa. Jedan od najtragičnijih datuma novije istorije Niša je 7. maj 1999. godine, dan kada su Šumatovačka ulica, autobuska stanica, Tvrđavska pijaca zasute kasetnim bombama koje su tada usmrtile 16 ljudi, među kojima je bila i 26-godišnja trudnica.

NATO je vazdušne napade počeo na vojne ciljeve, ali su se udari proširili i na privredne i civilne objekte. Vazdušni napadi su bez prekida trajali 78 dana, a tokom tog perioda teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri. Ekonomski eksperti iz Grupe-17 procenili su štetu na oko 30 milijardi dolara.

Konačan broj žrtava zvanično nije saopšten, a procene se kreću između 1.200 i 2.500 poginulih i oko 5.000 ranjenih. Tokom operacije izvršeno je 2.300 vazdušnih udara po 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.

Napadi su prekinuti 10. juna, nakon potpisivanja sporazuma o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova i Metohije.

Autor:

Slični tekstovi

Komentari

10
  1. Oni koji su uzrok bombardovanja, socijalisti i radikali i dan danas su na vlasti, ali nas narod je takav, naopak, brzo zaboravlja i lako se sa njim manipulise. Ono sto najvise iritira, je sto isti ti socijalisti i radikali, danas odaju pocast poginulima, cak i onima sa RTSa, koje su svesno zrtvovali. Teraju sprdnju sa narodom. Danasnji veliki vodja se tada jako borio za Srbiju, ulazeci u stan od 200kv.i glasajuci za kapitulaciju,kada sledi progon

    • I opet posle 26 godina nije Vam doslo u glavu da nisu ti koje spominjes krivi za bombardovanje, pa nisu oni bacali bombe na srbiju ili bi vam to vise odgovaralo

      • Ali su dozvolili da narod strada radi njihovih fotelja i ličnih frustracija i ludila.

  2. Osiromašeni uranijum se ne pominje, čije je vreme poluraspada 4,3 milijardi godina.

    • Lepo si naucio ali lose.Opasnost od osiromasenog uranijuma je vrlo niska a dobrim delom i zbog polurasapada koji dugo traje.Uranijum se u 19veku koristio za farbanje a danas i u medicini i najvecu stetu nanosi jetri,slezini i bubrezima.Sto se tice raka u Srbiji za ti je najvise zasluzno besomucno prskanje hemikalijama,aditivi po hrani,alkohol,duvan,zagadjenje vazduha iz kompanija i kuca koje loze svasta.Dobra deo je doprineo i Cernobilj.

  3. Postoji misljenje da je Srbija u 20 veku bila tri puta pred sudbonosnim izborom i da bi mozda bolje prosla da je pristala na sporazume. Odbijanjem sporazuma u Rambujeu, Srbija je usla u beznadezni rat protiv najjace armije na svetu, rat u kome smo izgubili Kosovo. Otpor, zrtve i razaranje bili su besmisleni. Nasa vojska je izgubila 659 pripadnika (NATO ni jednog). Stradalo je oko 1400 civila, a odmah iza rata, 200 000 Srba napustilo je Kosovo.

  4. @Jonca… Ovaj vaš komentar je samo još jedna potvrda da sam apsolutno u pravu što sa vama i vama sličnima nikada ne želim i ne mogu da budem na istoj strani. Čak i u situaciji kada ste u pravu, kao sada kada ste protiv ove nakaradne vlasti. Kada neko laže i podržava laži u korist sopstvenog naroda i države, to nije moralno, ali kada to čini na štetu sopstvenog naroda i države, to je bolest.

  5. Jel juče negde u Srbiji bilo okupljanja studenata i odavanje pošte i tišine za nevine žrtve NATO bombardovanja Srbije?

    • Не,јер су они слуге тог окупатора , нато-а.

  6. @He,pa ne cekaju oni Solca ispred automobila, nije ih tapsao po ramenu Bil Klinton, kao tvog vodju, nije im idol Gerhard Sreder, kao tvom sektasu, nije im savetnik Toni Bler kao prvorodjenom, nisu dali Jadar Rio Tintu, ne poklanjaju imovinu gradjana Amerikancima, nisu dali aerodrom Francuzima, niti Beograd na vodi Arapima, nisu dali Kosovo. Slusaj Borinu pesmu, o kako je lepo biti glup…

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.