Stanište sa slanim zemljištem i specifičnim ekositemom koji se odlikuje prisustvom karakteristične flore i vegetacije, a nalazi se u podnožju Malog Jastrepca uskoro će biti proglašeno spomenikom prirode.
Gradsko veće Niša je usvojilo predlog odluke da Lalinačka slatina bude zaštićeno područje, a o tome će se izjasniti odbornici na narednoj Skupštini.
Kako je istakao načelnik Uprave za privredu i zaštitu životne sredine Dragan Karličić, ova slatina koja se prostire na nešto više od 250 hektara stavlja se pod zaštitu kako bi sačuvala ugrožena staništa i strogo zaštićene biljke i životinje.
Da bi prirodno dobro bilo stavljeno pod zaštitu i proglašeno zaštićenim područjem zaključen je sporazum između Grada Niša i Opštine Merošina jer se ovaj spomenik prirode administrativno nalazi na teritoriji Niša – objasnio je Karličić.
Lalinačka slatina ili kako je narod naziva Lalinački Đeram, jedna je od najvećih slatina u podnožju Malog Jastrepca, a karakteristična je i po tome što se slatine retko javljaju van Panonske nizije.
Ona, kao i druge slatine koje se javljaju u podnožju planine Jastrebac, kako objašnjavaju u Zavodu za zaštitu prirode, nastaje od vode sa povećanim sadržajem mineralnih soli, a pre svega natrijum-hlorida, koja na više lokaliteta izbija iz dubine podloge i plavi okolno zemljište.
Na području Lalinačke slatine zabeležen je veliki diverzitet biljnih i životinjskih vrsta, a mnoge od njih su strogo zaštićene vrste.
Tako je ova slatina jedino stanište u Srbiji na kojoj raste biljka Milanov čistac (Stachys milanii), vrsta koja pripada krajnje ugroženim predstavnicima srpske flore.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
sam izvor se nalazi u ataru sela dudulajce a ne u ataru lalinca. istrazivanja su vrsena pre 45-50 godina i treba da se nalaze u opstini merosina.u to vreme se pricalo da bi mogao da se otvori rudnik soli sa duzom vremenskom eksplotaciom .
Zamisljam kako to izgleda kad nepismeni odbornici (moleri, konobari i sl.) odlucuju o ovakvim stvarima..
Mogu da zamislim kako ti je kad zamislis …
I mene je prosto sramota kako nam dobro ide !