
Pre tačno 80 godina, 14. septembra 1944. godine u podne, poslednjih 37 logoraša iz „Crvenog krsta“ u Nišu, kako prenosi priče preživelih logoraša istoričar i viši kustos Narodnog muzeja Nebojša Ozimić, izvedeno iz kruga, upućeno ka gradskom polju i ubijeno sa stražarskih kula. Ovaj datum se smatra danom kada je koncentracioni logor u Nišu, koji i danas podseća na užase Trećeg Rajha, prestao da funkcioniše.
Kazivanjima preživelih logoraša, 14. septembra su izdvojili njih 97. Njih 60, koji su bili u samicama vidno iscrpljeni, Nemci su pustili da izađu iz logora, dok je 37 logoraša koji su bili angažovani kao lekari, kao i ljudi koji su radili u dokumentaciji, dakle bili su očevici, streljani su neposredno uz logorski zid – rekao je Ozimić.
Kada je 1967. godine formiran Memorijalni kompleks „12. februar“ njihova tela je rodbina preuzela i sahranjena su u porodičnim grobnicama.
Među poslednjim ubijenima bili su i braća Slobodan i Darko Radman, sinovi tadašnjeg aleksinačkog lekara Marka Radmana, a bili su zatvoreni i radili su kao zatvorski lekari.
Koncentracioni logor u Nišu nemačka vojska formirala je u septembru 1941. godine. Do 14. septembra 1944. godine kroz logor i njegove užase prošlo oko 30.000 ljudi.
Među brojnim stradalima su i skoro svi Jevreji koji so do Drugog svetskog rata živeli u Nišu.
Ovaj logor je, osim simbola terora, simbol i borbe za slobodu – skoro pola godine od osnivanja, 12. februara 1942. godine, grupa od 147 logoraša osmelila da krene ka putu slobode.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Logor izuzetno odradjuje kulturno – vaspitnu funkciju. Direktor Ozimic daje primer u vodjenju ustanove.
Prestao da „funkcioniše“???!!!
Zaboga, ljudi…
Sad imamo juru,leoni…
Pa ti idi u Nemačkoj da radis i da budes sluga nacistima.
U ove,, logore,, niko te ne tera silom da radis!
Izgleda da je došlo vreme da se obnovi po ubrzanom postupku, da primi sve članove KRIMINALNE SNS partije, počev od AV pa sve do najnižeg rukovodioca, sa istim onim tretmanom koji su njihovi tadašnji sledbenici politike (a koju sad u celosti pordžava i sprovodi Prvorođeni) primenjivali prema slobodarskim građanima Niša i okoline.
Ni domaci privrednici nisu mnogo bolji od treceg rajha, u pojedinim hotesko-ugostiteljskim obkektima vlasnici tuku radnike onako za primer drigim radnicima, a sledece je da ih mozda.i streljaju? Policija naravno radi sa istim poslodavcima. Srbijo otrezni se
Za vreme rata radio je KPD u punom kapacitetu , logor „Crveni krst“ je bio sabirni centar , niko nije osudjen na boravak u logoru , nego se iz logora išlo u druge logore ili na slobodu ili na streljanje za odmazdu po uredbi 100 za 1.
Koliko dana je proveo u logoru „C K “ osudjenik sa najdužim stažom
Због,око 200 погинулих војника Вермахта,који нису могли да промене ток рата,стрељано је 20.000 недужних цивила?!А,могло је боље,паметније…
Evo nasih u Nemačkoj služe unuke tih istih nacista koji su streljali na hiljade nedužnih civila..
streljanje 100 za 1 je ratni zlocin. ubijanje iz zasede u ratu je dozvoljeno. dosta mi je autosovinista. kakve se neznalice ovde javljaju.
Партизани, припадници нерегуларне војне силе(Википедија), убију једног Немца и побегну у шуму, а знају да ће ови да убију сто Срба. То је нама наша борба дала…
Baš dobra lokacija da se naprave 3-4 zgrade sa lokalima .