“Promena Zakona o zaštiti životne sredine za zabranu izgradnje MHE”

Potrebno je izmeniti Zakon o zaštiti prirode kako bi zabranila izgradnja mini-hidroelektrana u zaštićenim područjima, izjavio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan gostujući u emisiji Insajder debata, ali nije precizirao kada će se to dogoditi, već je rekao da će to doći na red kada on proceni da je “pravi trenutak za to”.

Ministar Trivan rekao je da će inicirati analizu rada svih do sada izgrađenih MHE, a da se promene mogu desiti na dva načina.

Ili će se ukinuti tarife za povlašćene proizvođače struje za MHE ili ćemo Zakonom o zaštiti prirode zabraniti izgradnju u zaštićenim područijima – rekao je Trivan.

Kako kaže, razlog više zbog čega je protiv izgradnje je taj što je bio na licu mesta gde se grade MHE, te se uverio da se biološka ravnoteža menja.

Svaka izgradnja donosi donosi neku štetu koja je po meni neprihvatljiva, naročito na malim vodotokovima. Ono što je lepo i vredno, mora biti i sačuvano – poručio je Trivan.

Većina lokacija koja je potencijalno zanimljiva investitorima nalazi se u zaštićenim područjima, a prema Međunarodnoj konvenciji o biološkoj razvrsnosti do 2020. godine još 10% teritorije naše zemlje treba da bude zaštićeno. Trenutno je u Srbiji pod zaštitom oko 7 % teritorije.

Ipak, pored zaštićenih područja poput Stare planine, MHE se grade i na lokacijama koje nisu trenutno pod zaštitom, kao što je slučaj u selu Rakita, ali i na drugim područjima koja su u postupku zaštite.

Predstavnik udruženja za zaštitu prirode Mirko Popović rekao je da tu dolazi do problema i da će svakako biti otpora.

Tu postoji veliki interes, veliki novac. Ozbiljne zarade su u pitanju, a povratak investicije je veoma brz. Pritiska će biti veliki, postoje sumnje o bliskosti ljudi sa vlastima koji investiraju u izgradnju MHE. Imaćemo sutuaciju da se ulažu javna sredstva prilikom ispitivanja određenih područja, a istovremeno investitori za iste te lokacije prikupljuju dokumentaciju za igradnju – rekao je Popović.

Većina već izgrađenih MHE, kojih ima oko stotinu u celoj Srbiji i onih koji se grade ili su u fazi izdavanja dozvola, nalaze se na malim planinskim rekama, koje su faktički potoci, a ne reke.

Trivan sumnja da su neke MHE izgrađene po projektima za koje su dobijene dozvole od nadležnih ministarstva. Podsetio je da cevi kod derivacionih MHE ne smeju da idu kroz korito reke ili potoka koji maltene mogu da se pregaze.

Sagovornici su se složili i da je Katastar iz 1987. godine, po kome su određene 856 potencijalne lokacije za izgradnju, zastareo, a da je izrada novog katastra u toku. Novcem raspolaže ministarstvo energetike, ali Popović je naglasio da civilni sektor nije konsultovan.

Civilno društvo nije uključeno, javnost nije uključena i mislim da je to početnička greška koja je standardna i pojavljuje se stalno kada je u pitanju energetska politika. Možda ministarstvo zna, jer ima predstavnika u radnoj grupi, ali mi ne znamo na osnovu kojih parametara se pravi novi katastar, znamo samo da rok nije istekao, projekat bi trebalo da bude završen sledeće godine – rekao je Popović

Ipak, ministar je rekao da se država trudi da reši problem sa izgradnjom MHE, a da je za njega ključno pitanje – pitanje pijaće vode. Ne isključuje mogućnost da se neki investitori koji su već započeli izgradnju obeštete, a da je to bolje rešenje nego da ostanemo bez vode za piće.

Podsetimo, Inicijativa „Odbranimo reke Stare planine“ formirana je u Pirotskom okrugu upravo kako bi sačuvala potoke i reke od izgradnje MHE, jer žele da sačuvaju biljni i životinjski svet Stare planine. U toj borbi su organizovali brojne akcije, od odbijanja nagrade za ekologiju, vraćanje reka u korito do velikog protesta u Pirotu.

Na njihove žalbe reagovala je i Evropska energetska zajednica, dobitnici su priznanja “Zeleni utisak 2018”, a danas u Beogradu govore o problemima meštana sela Rakita i ostalih planinaskih sela na jugu Srbije.