
Za najbolji roman godine u izboru NIN-a izabran je NGDL Marinka Arsića Ivkova, u izdanju Niškog kulturnog centra. „Jedan skroz neobičan roman o neobičnoj poteri iz pera jednog od najzanimljivijih i najboljih srpskih pisaca“, navodi se u opisu knjige – to je priča o nama, sada, da li mi tražimo ili nas jure, da li se sve ovo dešava samo da bismo sreli sebe.
U najužem izboru su bili i Duž oštrog noža leti ptica Tanje Stupar Trifunović (Laguna), Lutam sad mrtav svetom Borivoja Gerzića (Rende Books), ali je nagrada otišla u ruke Marinka Arsića Ivkova, a žiri su činili Aleksandar Jerkov (predsednik), Mladen Vesković, Adrijana Marčetić, Tamara Mitrović i Vladimir Gvozden.
Roman NGDL već u svom neobičnom naslovu (iza kojeg se krije poruka „Ne daj golubu da leti“) traži da se promeni perspektiva iz koje se umetnički oblikuje istorijska građa iz 90ih godina prošlog veka. Osnovni poetički ugao ovog romana pripada dugoj tradiciji komičnog romana, kakvih je inače u srpskoj književnosti bilo malo. Elementima vedrog humora, a ne crnohumorno, kao u nekoliko zapaženih romana prethodnih godina, sa smislom za cinizam i sarkazam, ponekad urnebesno, groteskno, ovaj roman donosi još jedan važan aspekt savremene srpske književnosti – piše u odluci žirija.
Za NIN je pisac rekao da je „moderno društvo sebično i teži lapotu, eutanaziji starih i bolesnih“.
Ono to naziva „asistirana smrt“. Stari su postali smetnja i treba ih se otarasiti. Ljudi su sve donedavno umirali u svojim kućama, okruženi porodicom. Danas se umire u domovima za stare, u bolnicama, što dalje od očiju. Moj junak, a možda i ja s njim, misli drugačije. Što bi rekao njegov bába, pišamo uz vetar. Pisci i njihovi junaci i postoje da bi pišali uz vetar. To je najbolja definicija književnosti.
Knjiga je objavljena u biblioteci „Skice“, a uredila ju je Lidija Marinković.
Marinko Arsić Ivkov je rođen 1950. godine u Staparu u Bačkoj. Diplomirao Opštu književnost sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Objavljene knjige: romani: Čemu nova kritika, Čaruga, Bački Don Kihot; knjige pripovedaka: Smrt u Akademiji nauka i Načitana gospoda; televizijska drama Šta se dogodilo sa Filipom Preradovićem (režija Slobodan Šijan); knjige ogleda: Krivična estetika: Progon intelektualaca u komunističkoj Srbiji; Vodič na onaj svet: Kultura i subkultura smrti; Zapisi književnog patologa; Pet detektivskih priča i jedna lopovska; Traktat o gastronomiji; Antologije srpske udvoričke poezije, Srpske anatemisane pripovetke, Čitanke srpske političke poezije (sa Ivanom Ivanovićem).
Prvi je priređivač odabranih dela Dragiše Vasića.
Dobitnik je nagrade „Miloš Crnjanski“, a živi u Zemunu.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0