
Osim povratka u amfiteatre i klupe, brojni studenti brinu o smeštaju, ishrani, školarini i drugim troškovima koje sa sobom nosi život i studiranje u drugom gradu. Stipendije i krediti su sa dosadašnjih 8.400 povećani na 13.000 dinara mesečno, ali su povećane i cene smeštaja i ishrane u domovima. Za one koji se odluče na iznajmljivanje stanova u Nišu, pored računa za komunalije, telefon i internet, za kiriju će morati da izdvoje najmanje 150 do 200 evra mesečno.
Ove godine se sve menja, a najviše cene koje idu u visine.
Ne računajući troškove izlazaka, garderobe i prevoz do porodičnog doma odakle često stigne i torba hrane, studentu koji je na budžetu i živi kao podstanar potrebno je više od 300 evra mesečno, dok onom što plaća školarinu ta suma se uvećava u odnosu na izbor fakulteta.
Školarine na niškim fakultetima nisu menjane u proteklih pet godina i kreću se od 45.000 do 120.000 dinara. Najniža školarina je na Tehnološkom fakultetu u Leskovcu, a među najskupljima su studije stomatologije i farmacije. Olakšavajuća okolnost jeste što se ove sume mogu plaćati u više mesečnih rata.
Iako studenti teže ka tome da pronađu smeštaj u blizini fakulteta, neki od njih moraju da finansiraju i troškove prevoza. Mesečne kartice za redovne studente do 26 godina kreću se od 1.850 dinara za prvu zonu do 3.085 dinara za prevoz u sve tri zone.
Ima i onih studenta koji imaju bolji prosek i dobiju stipendije koje jesu povećane, ali i dalje ne mogu da isprate cene studentskog života, smatra studentkinja Magdalena Kostić iz Gračanice.
Oni koji nisu u domu moraju da izdvajaju i veliku količinu novca za kirije. Sve se svelo na to da, ako nemate poznanike koji bi izdali stan, morate da odvojite 180 do 200 evra. Na sve to, tu su računi, školarina, plaćanje ispita, prevoz, ishrana… Koliko god da se povećaju primanja, malo je, jer kako trenutno stanje kaže, cene će uvek biti korak ispred. Život za prosečnog studenta u Srbiji je skup – ističe ona.
Iako je iznajmljivanje stanova skuplja opcija, situacija nije najsjajnija ni za studente koji žive u domu. Studentkinja Jovana Dimčić iz Leskovca kaže da su uslovi u domu pristojni, ali ništa više od toga, te zato smatra da povećanje stipendija i kredita nije srazmerno tim cenama.
U redu je što se u troškove koje plaćamo ubrajaju i cene komunalija, struje, grejanja i interneta, što u životu u stanu ne bismo imali. Ipak, često se dešavaju nestašice interneta i vode, o čemu bi trebalo da se povede računa – kaže ona.
Studentkinja Marija Ilić kaže da povećanje cena nije dobrodošlo studentima. Kao korisnica smeštaja prve kategorije, smatra da poskupljenje od 50 % nije malo, ali kada se uporedi sa cenama iznajmljivanja stana, svakako jeste jeftinije.
Kvalitet hrane i uslovi u domu se nisu promenili, ali cene jesu, pa studenti nisu zadovoljni. Pored poskupljenja usluga u studentskim centrima, primećujemo i skok cena u svakodnevnoj nabavci, društveni život je postao skuplji, a poskupela je i cena javnog saobraćaja. Problem je što će isplata stipendija početi u januaru, a do tada očekujem dodatna poskupljenja – naglašava ona.
Kategorizacija domova vrši se na osnovu položaja, funkcionalnosti, broja kreveta u sobama i dostupnosti elemenata poput telefona, interneta i slično. Za smeštaj prve kategorije u domu, studenti će umesto dosadašnjih 1.860 odvajati 2.790 dinara, a za drugu kategoriju 2.150 umesto 1.430 dinara. Za ishranu u menzi, koja obuhvata sva tri obroka, studenti na budžetu moraće da odvoje 266 dinara dnevno, a samofinansirajući čak 596 dinara
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Danas su najsrećniji oni što im se deca školuju u rodnom gradu.
Želja svakog roditelja je da detetu omogući što bolje i veće obrazovanje, ali kako danas?
Što bi u moje selo rekli: “eh tugo majke”
Tako jeto kad je školovanje vesplatno a čeka ih učlanjenje medju SNS-ovce i siguran „posao“ ! Zato se i ne bune … a neki se pobuniše 1996.g. jer su znali „šta smrdi a šta miriše“ ! Kefalo , bate , kefalo !
Sto bi rekao Soca iz “ Vruceg vetra“ – koj vi cukao u glavu da dolazite ! Studiranje u ovom provizorijumu od drzave je postalo luksuz ,nak vam roditelji prodaju njivce, platite diplomu na vecernjim faksovima ,uclanite se u sns i eto boljitka za sve !