
Izborna kampanja i postizborni protesti opozicije pokazali su da su mediji i društvo u Srbiji podeljeni da podobne i nepodobne. Verbalni napadi, ignorisanje i uskraćivanje informacija postali su svakodnevica za pojedine medije u Srbiji tvrde novinari Ivana i Dejan Marković sa Nove S, dok glavni urednik Južnih vesti Milan Zirojević smatra da vlast pokušava da nepodobne medije izoluje kroz sistemsku getoizaciju, otežavajući im rad i prikazujući ih kao opozicione, što ukazuje na dublji problem odnosa prema profesionalnom novinarstvu u Srbiji.
U petoj epizodi nove sezone regionalnog serijala “Robin Hud” novinarka i snimatelj Nove S Ivana i Dejan Marković svedoče o izazovima sa kojima se svakodnevno suočavaju, naglašavajući da su pritisci najčešće verbalni.
Napadi postoje i oni su uglavnom verbalni, nekada su jači ili slabiji, ali ono što stoji kao bojazan ljudi koji nas vole je “čuvajte se”. Kada radimo anketu dođe pohvala ljudi i naredna rečenica “čuvajte se” – započinje Ivana Marković.
Iako kažu da sem kapice na mikrofonu nisu promenili pristup poslu, umesto čestih susreta sa predstavnicima vlasti i institucija sa kojima je sarađivali, sada na mejlove ne dobija odgovore, ne dobijaju pozive na medijske terene, a otkazuju im i dogovorene sastanke i intervjue.
Nije problem samo u tome da li će biti donet novi zakon, već je problem odnos prema medijima. Taj odnos poslednjih 15 godina je znatno promenjen, postoji jedan obrazac gde je i opoziciji i vlasti bitno da se prenese ono što oni žele – kaže Dejan Marković.
Problem polarizacije medija, za glavnog i odgovornog urednika Južnih vesti Milana Zirojevića više je pokušaj “getoizacije medija” koji su označeni kao nepodobni od strane vlasti u Nišu i Srbiji.
Pošto im nije uspela taktika da te medije ugase ili zastraše, opredelili su se za jednu drugu taktiku – da ih getoiziraju, ignorišu, ne odgovaraju na pitanja, da ih ne zovu na važne događaje, kriju informacije od javnog značaja, kako bi im jednostavno što više otežali posao i prikazali ih kao opozicione medije. Ne radi se o opozicionom, već profesionalnom novinarskom radu, što bi trebalo da rade svi koji se nazivaju medijima u Srbiji. Često imamo malo novinara, a mnogo službenika medija – kaže Zirojević.
Problemi i pristisci sa kojima se novinari susreću u Srbiji, smatra da se često “uzimaju zdravo za gotovo”, te napominje da je to zapravo problem čitavog društva.
To je problem svih građana zato što pišemo o zloupotreba javnog novca, a zbog toga imate ulice kakve imate, nemate vrtiće, besplatne udžbenike i sve ostalo. Ne volim da se žalim, ne živimo u Diznilendu, znamo kakav je ovo posao i svako zna šta ga čeka. Javnost je najveća zaštita od spolja i velika armija čitalaca koji prate Južne vesti i druge kredibilne medije. S druge strane najveća brana je ono što nosimo unutra. Dokle god se radi profesionalno i istinoljubivo, dokle god se radi posao a ne propaganda, mislim da bi svi trebalo da budemo mirni – zaključuje.
Sa kakvim poteškoćama se suočavaju novinari u Sribji, ali i regionu možete pogledati u regionalnoj emisiji “Robin Hud”.
Prethodno ste mogli da pogledate epizode „Skandinavski model prevencije smanjiće stopu maloletničke delikvencije“ i „Novinarke iz manjih sredina češće mete napada“, „Trostruke kirije, inflacija, političke greške – koliko ratovi utiču na tržište nekretnina“ i „Dvostruko više poginulih na gradilištima u Srbiji nego u EU“.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Odlicna slika medijskog neba u Srbiji !
Dodao bih par reci Zeljka Bodrozica, predsednika NUNSa :
„Ako niste na kablovskoj, u ponudi imate televizije sa nacionalnom frekvencijom, kojih je pet – Radio-televizija Srbije, Pink, O2 (bivši B92), Prva i Hepi – i koje su sve, manje-više, pod upravom ljudi [predsednika Srbije] Aleksandra Vučića, i barem jednu lokalnu i regionalnu, a i one su skoro sve pod upravom vladajuće Srpske napredne stranke – SNS i njihovih satelita. Na kiosku možete da kupite, u najboljem slučaju, osam dnevnih listova, ali taj kvantitet ne daje kvalitet. Naprotiv, najtiražnija su četiri tabloida, koji su u nekakvoj sivoj, kriminalno-udbaškoj zoni, i svaki ponaosob predstavlja svojevrsni streljački vod za javno vređanje, blaćenje i denunciranje političkih oponeneta“, govori Bodrožić za Al Jazeeru.
„Tu su (para)državne novine Politika i Večernje novosti te novosadski Dnevnik, takođe pod stegom Vučičeve organizovane grupe, i jedini slobodni dnevni list Danas. U mnogim sredinama postoje i lokalne novine, uglavnom nedeljnici, a ogromna većina na usluzi lokalnim i državnim vođama.“
„O radiju više ne vredi pričati, jer su se skoro sve stanice, od lokala do Beograda, pretvorile u muzičke džuboksove, pretežno sa lošom muzikom, da ne kažem odvratnom, i sa kratkim vestima o velikim uspesima Vučića i SNS-a“, rekao je Bodrožić.