
Nakon velike nesreće u jami Aleksinačkog rudnika pre 30 godina, zbog koje je proizvodnja zaustavljena, postoji nada da će se mrki ugalj ponovo proizvoditi u ovom kraju, kaže upravnik gradilišta Ljubiša Stanojević, jer je pre nekoliko dana počeo probni iskop uglja sa površine. Ako bude zainteresovanih kupaca, ističe, aleksinački rudarski kraj i okolina ponovo bi oživeli.
Aleksinački rudnik je decenijama bio „izvor života“ građana u ovom kraju, a od rudarske plate koja je nekada bila kao dve profesorske, dobro su mogli da žive i rudari i članovi njihovih porodica.
Ipak, 17. novembra 1989. godine je sve stalo – rudnik je „zaključan“ nakon nesreće u kojoj je od trovanja ugljenmonoksidom poginula skoro cela smena.
Posle 30 godina prve tone uglja su izašle iz Aleksinačkog rudnika. Probnu proizvodnju pokrenulo je Javno preduzeće za podzemnu ekploataciju uglja, a za upravnika gradilišta postavljen je Ljubiša Stanojević, koji pojašnjava da je ugalj sada na probi i čeka se hoće li biti zainteresovanih kupaca.
Rudnik nije otvoren, ali je izvršena tehnološka proba otkopavanja površinskog kopa. Sada se taj ugalj seje, pretvara se u sitan, jer krupan ne može u termoelektrane i cementare i vrši se proba. Oni će reći da li su zadovoljni ili nisu. Prema mom iskustvu, termoelektrane će sigurno uzeti. I ako proizvodnja krene to će zasad biti samo površinski kop – priča Stanojević.
Stanojević očekuje da će posle 3 decenije rudnik kraj Aleksinca ponovo da radi, a smatra da će zbog kvaliteta ugalj sigurno naći put do kupaca.
Pokretanje proizvodnje ne bi samo značilo ovom kraju, smatra Stanojević, već bi „živnuo“ i Niš i ceo južni region. U njemu neće raditi samo rudari, kaže, već i građevinski radnici, oni koji znaju da rukuju mašinama i šoferi.
Ima ljudi koji pričaju „e to je predizborna kampanja“, a ne znaju da mi ovo planiramo skoro dve godine. Mene to ništa ne interesuje, počeo sam kao mlad dečko u Aleksinačkom rudniku i tu ću da odem u penziju. Ja sam čovek iz struke i voleo bih da radni vek završim tako što će posle 30 godina opet da izađe neki ugalj u ovom rudarskom kraju. Bitno je da bude posla, da rade i mlada deca koja nemaju posla, ne možemo svi da odemo u Nemačku, neko mora da ostane ovde i da radi, a u rudniku rade pošteni ljudi – ističe.
Pojašnjava i da je ova probna proizvodnja planirana godinu i po dana, a da je pokrenulo Javno preduzeće za podzemnu ekploataciju uglja, dok je Ministarstvo energetike upoznato sa tim i kasnije ono treba da odobri projekat o daljoj proizvodnji. Probu su pokrenuli iz sopstvenih sredstava, priča Stanojević, ali će za dalji rad biti neophodne i investicije.
Taj proces može da potraje, pa nije mogao da precizira kada bi zvanično rudnik mogao ponovo da se otvori, ali napominje da je važno da se u to uključi struka, a nikako politika.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Ima li neki komentator da da vesti iz prve ruke??
Izgleda da sns ima visak glasaca oa gkeda da ih se resi.
Pokrenite površinski ekspoataciju uljeviti škriljaca, Aleksinac leži na jednom od najvećih nalazišta na svetu ove skupe rude. Procenjene rezerve škriljaca 2milijardi tona, a recimo basen kolubare ima rezerve 700miliona tona lignita koji je daleko jeftiniji od škriljaca. Od škriljaca Srbija može da bude Evropski emirati
@Uljeviti škriljci
U pravu ste rezerve uljnih skriljaca su ogromne Srbija moze da zivi i uziva od eksploatacije istih procenjene su na 183 milijrdi evra samo treba neko to da zna i da se pozabavi eksploatacijom istih.
Cula zaba gde se konji kuju pa digla krak! Lepo zvuci milioni trilioni bla bla.. a sta cemo sa zagadjenjem? Da li si upucen u to? Ljudi ce danonocno udisati prasinu i otrove vise od 50km. Ko ce kupiti useve ljudi iz Bobovista i okolnih sela?
Samo nam još škriljici trebaju, sa današnjom metodom eksploatacije, da uništimo i zagadimo i ono malo prirode što je ostalo. :-/
Pročitajte kako izgleda sredina posle eksploatacije uljnih škriljaca. Ne bi bio srećan da se to radi.
Koliko znam 2. okno je potopljeno vodom, a kopalo se ne velikoj dubini oko 600m. Zila je isla pod uglom od 45stepeni. Koliko su mi stari pricali da sve to ponovo proradi je potrebna velika investicija koja se ne bi isplatila. Jer jama je zatvorena kao jaloviste.
Posle nesrece svi su grabili imovinu. Cak su i stubove zicare separacije Adrovac posekli.
Jel neko zna gde kopaju sada? Staro 4. okno?
Ništa na Al.Rudniku nije počelo da se kopa kopa se u selu Kraljevu i to je neki površinski kop tamo ima škriljaca a za ugalj nikad u životu nisam čuo da ga je bilo.
Kineska kompanija „Džilin enerdži“ pokrenula je prošle godine veliki projekat eksploatacije škriljaca u oblasti Huadijan, koji su po količini nafte u njima slični aleksinačkim (oko 10 odsto). Kompanija planira da godišnje dobije oko 200.000 tona nafte, a cela investicija koštaće oko 150 miliona dolara. Pri ceni nafte od 145 dolara za barel (812 dolara za tonu), ispada da bi se za samo godinu dana