!["Nisu medalje najvažnije, već podrška i ponos građana" - niški studenti o svom putu do Kragujevca 3 IMG 7246](https://www.juznevesti.com/wp-content/uploads/2025/02/IMG_7246-912x513.jpg)
„Značaj i status pisca direktno zavise od njegovog dela, naročito ako pisac nije među živima duže od pola veka. U tom smislu, Branko Miljković jeste klasik srpske i jugoslovenske književnosti“, rekao je ranije Dejan Stojiljković, nagrađivani pisac, filmski i strip-scenarista, autor romana Zvezda nad prazninom koja govori o Princu poezije koji je rođen na današnji dan, 29. januara 1934. godine u Nišu. Njegove pesme se i danas rado čitaju i proučavaju, svaka generacija ih doživljava drugačije, dodao je Stojiljković.
Jedan od najistaknutijih srpskih pesnika druge polovine 20. veka, Princ poezije, rođen je pre 90 godina u Nišu gde je živeo do 1953. godine. Napisao je 5 knjiga pesama, a prva je bila 1956. godine Uzalud je budim. Usledila je 1959. godine zbirka sa Blažom Šćepanovićem Smrću protiv smrti, potom Poreklo nade (1960), Vatra i ništa (1960) i Krv koja svetli (1961).
Pored poezije, pisao je eseje i kritike i bavio se prevođenjem ruskih i francuskih pesnika. U jesen 1960. godine, zbog nesporazuma sa pojedinim pesnicima i prijateljima, otišao je u Zagreb da radi kao urednik kulture u Radio Zagrebu. Nedugo zatim, 12. februara 1961. godine, njegovo telo je pronađeno kako kleči obešeno o drvo na periferiji Zagreba.
Poslednje tri godine Brankovog života, uz povratke na detinjstvo, prikazane su u romanu Zvezda nad prazninom Dejana Stojiljkovića, autora bestselera Konstantinovo raskršće i Kainov ožiljak i scenariste kultne serije Senke nad Balkanom. O značaju velikog pesnika Stojiljković rekao je:
Značaj i status pisca direktno zavise od njegovog dela, naročito ako pisac nije među živima duže od pola veka. U tom smislu, Branko Miljković jeste klasik srpske i jugoslovenske književnosti. Njegove pesme se i danas rado čitaju i proučavaju, svaka generacija ih doživljava drugačije a uticaj Miljkovića je evidentan i danas na srpske i regionalne pesnike, mnogi pokušavaju da ga oponašaju, neko sa više, neko sa manje uspeha. Sa njim je takođe specifičan slučaj da je izašao iz okvira književnosti i postao neka vrsta pop-kulturne ikone, skoro pa mitske ličnosti – poput Milana Mladenovića ili Džonija Štulića na čije stvaralaštvo je, treba i to reći, dosta uticao.
Dugo i temeljno je Stojiljković istraživao život Branka Miljkovića. Koliko zaista znamo o Princu poezije, niški pisac odgovara:
Mi još u javnosti, a naročito akademskim krugovima, imamo tu pogrešnu predstavu da je Branko Miljković turobni pesnik mraka i smrti, depresivni samoubica koji je sithovima predvideo svoju sudbinu. To, naravno, nije tačno, ali pogoduje mnogim kritičarima i književnim teoretičarima koji parazitiraju nakaradno i pogrešno tumačeći njega kao pesnika i njegov pesnički opus. Jedan od mojih ciljeva je bio da u romanu ne opišem tog i takvog Branka već genija punog života, svetla i poezije.
Odlomak iz romana možete pročitati i ovde.
Povodom desetogodišnjice smrti, 1971. godine Brankovi roditelji Marija i Gligorije i brat Dragiša poklonili su Narodnom muzeju Niš sačuvanu zaostavštinu: lične predmete, odeću, dokumenta, fotografije, rukopise, nameštaj iz roditeljske kuće u Nišu i Beogradu, prepisku, ličnu biblioteku sa oko 400 knjiga i časopisa i bogatu hemeroteku sa isečcima pesnikovih objavljenih radova i drugih tekstova iz novina i časopisa. Od 2018. godine književno-memorijalna postavka ponovo je dostupna Nišlijama.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Neizmerno sam zahvalna kustosu Jovanu Mladenovicu i dir. Nenadu Spasicu sto oformise spomen sobu, koja je bila centar nezaboravnih knjizevnih veceri. Nazalost sada nema ko da se bavi kulturom.