
Narodna biblioteka „Rade Drainac“ u Prokuplju nagradila je svoje najaktivnije članove na 115. rođendan te ustanove, pokazujući da je književnost most koji spaja generacije, a članovi te biblioteke su čitaoci svih generacija.
Negosava Stojiljković sa svojih 88 godina primer je istrajne ljubavi prema knjigama i najstariji je član biblioteke.
Iako više ne može sama da dolazi po knjige, njen mlađi komšija redovno joj donosi štivo koje ona uvek sa nestrpljenjem iščekuje.
Kad počnem da čitam, ne ostavljam knjigu dok je ne završim. Pročitala sam mnogo knjiga, ni sama im se ne mogu setiti broja, ali najviše volim ljubavne romane – kaže baka Negosava.
U Biblioteci su joj dodelili zahvalnicu i poklon knjige, a uprkos godinama, ona je došla lično – da čestita rođendan ustanovi koja joj mnogo znači.
Hana Prelić, sa svega 10 meseci, najmlađi je član Biblioteke. Njena majka Tamara Nikolić učlanila je još kad je imala 5 meseci, želeći da joj od najranijeg detinjstva približi svet knjiga.
Sve bajke koje sam uzimala, pročitala sam joj dok je gledala i slušala. Počeli smo sa knjigama debljih stranica da bi mogla sama da ih lista. Svaku knjigu pročitali smo više puta pre spavanja. Uživa u šarenim stranicama, a nadam se da će ljubav prema knjigama zadržati i kada odraste – kaže majka Tamara.
Među najaktivnijim malim čitaocima našla se i četvorogodišnja Jovana Durutović koja je za svoju predanost knjigama nagrađena zahvalnicom.
Najviše volim priče o Medi Boletu – veselo kaže Jovana.
Među odraslim čitaocima u prokupačkoj Biblioteci prošle godine najaktivniji član bio je Nenad Mijajlović, koji uživa u raznim žanrovima, ali najviše u istorijskim romanima.
Volim sve da čitam, ali istorijski romani su mi najdraži, jer u njima uvek naučim nešto novo. Svima bih preporučio da dođu u biblioteku – siguran sam da će svako pronaći knjigu koja će ga oduševiti – kaže Nenad.
U Biblioteci „Rade Drainac“ godišnja članarina za odrasle iznosi 500 dinara, za decu 350, dok je kolektivni upis povoljniji – 300 dinara za odrasle i 200 za decu.
Narodna biblioteka „Rade Drainac“ u Prokuplju baštini tradiciju bibliotekarstva u Toplici još od davne 1910. godine, kada je u tom gradu osnovana Građanska čitaonica.
Posle prekida nastalog usled Balkanskog i Prvog svetskog rata, 23. marta 1930. godine u Prokuplju se otvara Narodna čitaonica sa univerzitetom.
Odmah po oslobođenju Prokuplja u Drugom svetskom ratu osniva se Narodna knjižnica i čitaonica u Prokuplju.
Biblioteka 1961. postaje matična za opštinu Prokuplje, a 1973. otvara se samostalno Dečje odeljenje, iste godine biblioteka dobija i ime Narodna biblioteka „Rade Drainac“.
Programska delatnost Biblioteke organizovana je na odeljenju za odrasle, na dečijem i u dva punkta, na seoskom području u Maloj Plani i Žitnom Potoku.
Iako važi za jednu od najvažnijih kulturnih institucija u Prokuplju, prokupačka Biblioteka od početka svog rada nema svoje prostorije i često se selila – bila je smeštena u kafanama, u autobuskoj stanici, a više od pola veka je u podrumu zgrade Osnovnog suda, gde je smeštena 1966. godine.
Idejni projekat za izgradnju nove zgrade u kojoj će biti smeštena Biblioteka je završen i ove godine bi moglo da se krene sa radovima na izgradnji na lokaciji u centru grada, kod nekadašnje bioskopske sale.
Ukoliko Grad obezbedi sredstva, očekuje se da se svi radovi završe do 2030. godine, na 120 godina od osnivanja prve biblioteke u Prokuplju.
Nova zgrada će obezbediti sve uslove, kako za zaposlene, tako i za građane, planirano je da ima biblioteku, čitaonicu, biće opremljena tehnikom i urađena po najnovijem standardu za jednu takvu ustanovu.
U Gradskoj upravi u Prokuplju kažu da rade na rešavanju problema i da će se narednih nekoliko godina naći uslovni prostor za premeštanje Biblioteke.
Projekat za izgradnju zgrade te ustanove trebalo bi da se završi do decembra ove godine.
Kako je ranije najavljeno iz Gradske uprave, planirano je da se gradnja zgrade odvija u fazama, a čitav prostor imaće oko 1.500 kvadrata – podrum, prizemlje i dva sprata.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
A gde je Velja?domar koji je obucen kao ministar